Slušaj vest

Jedinstvena farma autohtonih rasa životinja nalazi se u Feketiću, na području opštine Mali Iđoš, u gazdinstvu Jožefa Koriža Tise. Domaći bivol, balkanski magarac i svinje, mangulice i moravke, Jožef Koriž Tisa uvezao je pre deset godina iz Nacionalnog parka Hortobađ, najveće pustare u Mađarskoj i jedne od najpoznatijih u Evropi, koja je zaštićena kao svetska kulturna baština.

Mleko ženke bivola-krave, od kojeg se pravi mocarela, sadrži čak 16 posto mlečne masti.

Koriž Tisa za Dnevnik ističe da je za uvoz autohtonih rasa, koje u Srbiji predstavljaju pravu banku gena, dobio dozvolu Ministarstva poljoprivrede. Cilj je bio da se retke vrste uvećaju na ovdašnjem području, a zatim tov i prerada mesa realizuju. Ipak, i nakon deset godina bavljenja stočarstvom primećuje slabo interesovanje poljoprivrednika i mladih koji žele da se oprobaju u novim poljoprivrednim poslovima, iako Ministarstvo poljoprivrede daje podsticaje po grlu i za autohtone rase životinja. Za domaćeg bivola podsticaj iznosi 30.000 dinara, balkanskog magarca 10.000, a za mangulice i moravke po 12.000 dinara, odnosno 4.000 dinara do sedam meseci starosti.

farma Feketić magarci
Foto: Dnevnik/ S. Šušnjević

- Biznis je dobar i trud se isplati, ali potrebno je biti strpljiv i imati ulog dok posao ne krene, jer nijedan dobar posao ne donosi odmah novac i povraćaj uloženih sredstava - kaže Koriž Tisa.

Glavni razlog slabijeg interesovanja za uzgoj i preradu mesa je što kod autohtonih rasa tov traje duže. Domaći bivol treba četiri do pet godina da dostigne težinu od 400 do 500 kilograma, dok moravke i mangulice teže oko 150 do 200 kilograma nakon dve do tri godine. Takođe, ženke ovih rasa duže ostaju steone, odnosno potrebno im je više vremena da se pripreme za reprodukciju. Moravke i mangulice se oprase jednom za dve godine, a ženke daju pet do šest prasadi. Ženke bivola, krave su steone 11 meseci, a da bi postale steone potrebno im je četiri godine, dok kod domaćih krava taj period traje gotovo duplo kraće, a tele se posle devet meseci.

Trenutno se Koriž Tisa više fokusira na tov i uvećavanje stada. Dodatu vrednost u tovu dobija od prerađevina koje su organske i samim tim skuplje od suhomesnatih proizvoda iz konvencionalne proizvodnje. Životinje hrani organskim žitaricama sa svojih njiva, bez veštačkih đubriva, što čini proizvode kvalitetnijim, kulen, slaninu, šunku, kobasicu, masti, čvarke...

svinje na farmi
Foto: Dnevnik/ S. Šušnjević

Velika vrednost autohtonih rasa

Koriž Tisa posebno ističe značaj autohtonih rasa.

Mangulice i moravke imaju zdravije meso u odnosu na druge rase svinja, bogato proteinima i sa niskim nivoom holesterola, dok moravka daje oko deset posto više mesa u odnosu na mangulice. Domaći magarac je takođe korisna životinja zbog mesa i mleka koje ima višestruku primenu, iako magarica ne daje puno mleka.

Od ženke bivola, krave pravi se mocarela, jer mleko sadrži 16 posto mlečne masti. Ženke daju četiri do pet litara mleka dnevno pola godine, ali muža predstavlja veliki posao koji zahteva vreme i trud, zbog čega se ne muze svih šest meseci.

Biznis Kurir/Dnevnik.rs