Slušaj vest

Ono što je počelo kao eksperiment sa nekoliko semena donetih iz Irana, preraslo je u industriju vrednu milijarde dolara, i to u jednoj od najsušnijih oblasti Sjedinjenih Američkih Država. Ove godine očekuje se rekordna berba, dok farmeri pokušavaju da odgovore na globalnu potražnju, podgrejanu i „pistać revolucijom“ iz Dubaija, gde luksuzne čokolade pune vitrine.

Prve sadnice pistaća stigle su u Kaliforniju 1854. godine, ali su decenijama davale slabe prinose. Preokret je došao 1929. kada je američki botaničar iz Irana doneo produktivnije sorte. Iz tog jedinog iranskog semena, Gediman, rođena je čitava industrija. Do sedamdesetih, pioniri poput porodice Kinan zasadili su prve komercijalne plantaže, a danas njihova farma obrađuje više od 20.000 hektara i godišnje bere milione kilograma, navodi Biznis insajder u svom videu na Jutjubu.

Sve se promenilo 1979. kada je iranska revolucija i talačka kriza dovela do zabrane uvoza iranskih pistaća. Kalifornijski uzgajivači su iskoristili trenutak, a visoka carina na iranske orahe od 241 odsto praktično je preusmerila svetsko tržište u njihovu korist. U decenijama koje su usledile, kompanije poput „The Wonderful Company“, u vlasništvu milijardera Stjuarta i Linde Reznik, izgradile su imperiju koja danas godišnje preradi više od 800 miliona funti pistaća, više od 60 odsto svetske ponude.

Ali, taj uspeh ima cenu. Pistaći traže ogromne količine vode, više od milion galona po hektaru godišnje. U eri sve češćih suša, to je luksuz koji mali farmeri sve teže sebi mogu da priušte. Dok veliki igrači ulažu u podzemne „vodene banke“, manji uzgajivači ostaju bez prava na navodnjavanje i napuštaju zemljište. Stručnjaci upozoravaju da bi nova regulativa mogla izbaciti skoro petinu obradivih površina iz upotrebe do 2040. godine.

Ipak, potražnja ne jenjava. Cene pistaća rastu, posebno na Bliskom istoku i u Aziji, a Kalifornija učvršćuje svoj status svetskog lidera. Ono što je nekada bilo luksuzno seme iz Persije, danas je simbol američke upornosti, i upozorenje koliko su voda i zemlja postale strateški resursi 21. veka.

BiznisKurir/Biznis Insajder