OVA ŽENA JE IZMISLILA PROZVOD KOJI JE PROSLAVIO JUGOSLAVIJU U SVETU: I ceo grad digao iz krize, a sve je počelo slučajno kad je Zlatu 1955. zavejalo u Zagrebu
Sve je rađeno uz pomoć štapa i kanapa, dovijali su se na razne načine da proizvod izgleda barem pristojno, ivice kesica za ambalažu radnici su lepili peglama koje su pozajmljivali od žena iz okolnih kuća
Zima je te 1955. bila toliko jaka da zbog zavejanih puteva Zlata nije mogla neko vreme da se vrati u Sarajevo, pa je u ondašnjoj Jugoslaviji krenula da traži privremeni posao dok se ne vrati kući.
Mećava ju je tada zatekla u Zagrebu i dok je zaglavljena sedela u tom gradu, pronašla je oglas za hemijskog tehničara u "Podravki", hrvatskoj fabrici iz Koprivnice, gradića koji je u to vreme grcao u krizi.
Prijavila se i odmah je bila primljena. I tu počinje neverovatna priča o ondašnjem proizvodu koji je proslavio tadašnju Jugoslaviju širom sveta. Inače, profesorka Zlata Bartl rođena je u februaru 1920. u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, gde se i odškolovala.
Vremenom je napredovala, i već sledeće godine otišla je u Koprivnicu i započela istraživački rad u Podravkinom centru.
Nakon četiri godine rada, 1959. godine sinula joj je sjajna ideja, naime ona je smislila i napravila začin koji do tada u svetu nije postojao. Proizvod je oduševio ostale u firmi i nazvali su ga "vegeta 40", a kasnije mu je ime promenjeno u samo u "vegeta".
U to vreme, živela je u skromnoj fabrici u Koprivnici zajedno sa kolegama, delivši sa njima jedan obrok dnevno. Grad je bio potpuno nerazvijen i siromašan. Sve je rađeno uz pomoć štapa i kanapa, dovijali su se na razne načine da proizvod izgleda barem pristojno.
Ulice su bile blatnjave i grad je bio nerazvijen. Sve je bilo teška improvizacija - ivice kesica za ambalažu su lepili peglama koje su pozajmljivali od žena iz okolnih kuća.
Međutim, vegeta je brzo postala neverovatno popularna u celoj Jugoslaviji, a zatim je počela da se širi. Danas se prodaje u više od 40 zemalja sveta, na svim kontinentima. Zahvaljujući Zlati i njenom izumu, Podravka je sa ovim, svojim najprodavanijim proizvodom, postala globalna kompanija, a siromašan gradić Koprivnica je procvetao.
Više od 50 kompanija širom sveta je pokušalo da iskopira ovaj začin svojom verzijom "zamene". Zlata je tokom života dobijala razna priznanja, a preminula je 2008. godine u 88. godini života.
Imala samo jednu ljubav koju nikad nije prebolela
Zlata je u ranoj mladosti imala ljubav koju nikada nije prebolela, i kasnije se nikada više nije udavala. Umesto toga, posvetila se naučnom radu.
U jednom intervju je rekla koji je bio recept njenog uspeha:
„Čitavog života sam sanjala da stvorim nešto što će biti korisno. Volela sam puno da učim, čitam i proučavam neke stvari koje nisu bile u mom fahu, pa i po cenu neprospavane noći.“
Zlata Bart dobila je razna odlikovanja i priznanja: trg u Koprivnici, park u Zagrebu, spomen-sobu u “Podravki”, proglašena je počasnom građankom Koprivnice... Umrla je 2008. godine u 88. godini života. Danas postoji fondacija “Zlata Bartl” koja svake godine daje istoimene stipendije najtalentovanijim studentima za podršku naučno-istraživačkih radova.
Iza nje je međutim ostalo najveće priznanje koje je zaradila još za života kad su je nazvali "teta vegeta".
Kurir.rs/Nezavisne/Facebook
Život
Žena koja je izmislila vegetu: Ko je Zlata Bartl, teta koja je napravila začin koji obožavamo?
Nevjerovatna priča o Zlati Bartl, ženi koja je izmislila “Vegetu”, postala je pravi hit na društvenim mrežama.
Zlata je rođena u februaru 1920. u Bosni i Hercegovini, u Sarajevu, gdje je i završila građansku školu i gimnaziju.
Igrom slučaja, 1955. našla se u Zagrebu, a veliki snijeg zavijao je sve puteve u Jugoslaviji. Zbog zavijanih puteva, dugo nije mogla da se vrati u rodno Sarajevo.
Provodeći vrijeme u zavijanom Zagrebu, Zlata je pokušala da nađe posao. Prijavila se na oglas za hemijskog tehničara u “Podravki” i bila je primljena.
Vremenom je napredovala, i već sljedeće godine otišla je u Koprivnicu i započela istraživački rad u Podravkinom centru. Godine 1959. smislila je i napravila začin koji do tada u svijetu nije postojao. Nazvali su ga “Vegeta 40″, a kasnije je ime promijenjeno u samo “Vegeta”.
U to vrijeme, živjela je u skromnoj fabrici u Koprivnici zajedno s kolegama, dijelivši s njima jedan obrok dnevno. Ulice su bile blatnjave i grad je bio nerazvijen. Sve je bilo teška improvizacija – ivice kesica za ambalažu su lijepili peglama koje su pozajmljivali od žena iz okolnih kuća.
“Vegeta” je preko noći postala nevjerovatno popularna u cijeloj Jugoslaviji, a zatim je počela da se širi i u okolnim zemljama. Danas se “Vegeta” prodaje u preko 40 zemalja svijeta na svim kontinentima.
Zahvaljujući Zlati i njenom izumu, “Podravka” je s ovim svojim najprodavanijim proizvodom postala globalna kompanija, a siromašan gradić Koprivnica je procvjetao. Preko 50 kompanija širom svijeta je pokušalo da iskopira ovaj začin svojom verzijom “zamjene”.
Zlata je u ranoj mladosti imala ljubav koju nikada nije preboljela, i kasnije se nikada više nije udavala. Umjesto toga, posvetila se naučnom radu.
- Čitavog života sam sanjala da stvorim nešto što će biti korisno. Voljela sam puno da učim, čitam i proučavam neke stvari koje nisu bile u mom fahu, pa i po cijenu neprospavane noći – govorila je Zlata.
Zlata Bart dobila je razna odlikovanja i priznanja: trg u Koprivnici, park u Zagrebu, spomen-sobu u “Podravki”, proglašena je počasnom građankom Koprivnice (tek 2006. uz Alojza Mocka i Žarka Dolinara), dobila je nagradu Večernjeg lista za životno djelo i mnoge druge nagrade.
Umrla je 2008. godine u 88. godini života.
Danas postoji fondacija “Zlata Bartl” koja svake godine daje istoimene stipendije najtalentovanijim studentima za podršku naučno-istraživačkih radova.
· Reaguj
STOLE HITNO PRODAJE KUĆU I PLAC ZA SAMO 10.500 EVRA! Imanje kod Paraćina ima i bunar i voćnjak, a interesovanje kupaca je ogromno