Pola veka Mapet šoua: Kako je nastala kultna emisija i postala jedan od najunosnijih televizisjkih biznisa
Bila je to razigrana varijete forma, prožeta apsurdnim humorom punim gegova i akcije, u kojoj su glavne zvezde bili likovi napravljeni od pene i flisa. „The Muppet Show“ nije bio samo televizijski projekat. Postao je globalni kulturni i poslovni fenomen.
Iako je originalno emitovanje emisije, koja je imala 120 epizoda, završeno još 1981. godine, legenda i nasleđe likova poput Mis Pigi, Gonzа i Kermita ne samo da su opstali, već su decenijama rasli. Filmski serijali, televizijske reprize i, kasnije, YouTube i striming platforme omogućili su Mapetovcima da osvoje nove generacije publike širom sveta.
Kao što ističu istraživači popularne kulture, Mapetovci su od pedesetih godina prošlog veka imali snažan uticaj na globalnu kulturu, ali i na razvoj obrazovne televizije i industrije zabave u celini. Paralelno sa kulturnim uticajem, ovaj brend je tokom decenija generisao milijarde dolara prihoda, postavši jedan od najdugovečnijih primera uspešnog kreativnog biznisa.
Od studentskog projekta do televizijskog fenomena
Mapetovci su se prvi put pojavili na televiziji 1955. godine u Vašingtonu, kada je Džim Henson, zajedno sa budućom suprugom Džejn Nebel, stvorio kratku emisiju „Sam and Friends“. U toj ranoj postavi pojavio se i neobični, gušteroliki lik po imenu Kermit koji će kasnije postati žaba i jedan od najprepoznatljivijih televizijskih likova svih vremena.
Hensonove lutke ubrzo su počele da se pojavljuju u popularnim TV formatima poput „Today Show“-a i večernjih programa.
Mapetovci i za odrasle
Prelomni trenutak dogodio se krajem šezdesetih, kada su novinarka Džoan Ganz Kuni i psiholog Lojd Moriset pozvali Hensona da učestvuje u stvaranju nove obrazovne emisije „Sesame Street“. Henson se odrekao honorara kako bi zadržao prava nad likovima, što se kasnije pokazalo kao jedna od najmudrijih poslovnih odluka u istoriji televizije.
Ipak, uspeh „Sesame Street“-a otvorio je novo pitanje: da li će Mapetovci ostati zauvek vezani za dečiji sadržaj? Odgovor je stigao kroz eksperiment u prvoj sezoni „Saturday Night Live“-a 1975. godine, gde su Hensonovi likovi, u segmentu „The Land of Gorch“, bili namenjeni isključivo odrasloj publici.
Rađanje "The Muppet Show"-a i globalna ekspanzija
Nakon što nijedna američka mreža nije želela da preuzme njegovu ideju, Henson je pronašao partnera u britanskom producentu Leviju Grediju. Tako je 1976. godine u Velikoj Britaniji premijerno prikazan „The Muppet Show“, a ubrzo potom i u SAD.
Emisija je postala globalni hit, sa publikom većom od 200 miliona gledalaca, osvojila je brojne nagrade, uključujući i Primetime Emmy, pobedivši čak i „Saturday Night Live“. Usledili su i filmski uspesi – „The Muppet Movie“ iz 1979. godine zaradio je više od 76 miliona dolara, dok su naredni filmovi i muzičke numere osvajali i Oskare i Gremije.
Brend, akvizicije i Disney era
Tokom osamdesetih i devedesetih, Mapetovci su prošli kroz brojne poslovne transformacije. Nakon smrti Džima Hensona 1990. godine, prava nad Mapetovcima menjala su vlasnike, sve dok ih Disney nije konačno preuzeo 2004. godine.
Pod Disney-jem, brend je doživeo novi talas popularnosti, naročito filmom „The Muppets“ iz 2011. godine, koji je zaradio preko 165 miliona dolara i osvojio Oskara za najbolju originalnu pesmu.
Lekcija za kreativne industrije
Danas, ukupni bioskopski prihodi Muppet filmova premašuju 450 miliona dolara, ali njihova prava vrednost leži u dugovečnosti i prilagodljivosti. Mapetovci su primer kako kreativni sadržaj, ako je autentičan i pametno vođen, može da preživi tehnološke promene, promene ukusa i zahteva publike i promene vlasništva.
Kako se Disney priprema za novo oživljavanje „The Muppet Show“-a, jasno je da ovaj brend i dalje ima potencijal da osvoji nove generacije baš kao što to čini već sedam decenija.
U svetu u kojem se robne marke često brzo troše, Mapetovci ostaju dokaz da kombinacija kreativnosti, strateškog upravljanja i kulturološke važnosti može da traje decenijama i pritom da publici i dalje donosi radost, drži pažnju, ali i profit.
Biznis Kurir/Bonitet
