Slušaj vest

Lidija Zelić, direktorka Srpskog udruženja za biogas i ekspert za obnovljive izvore energije priča za Kurir kako je započeo njen profesionalni put u sektoru biogasa, šta sve Srbija treba da uradi kako bi se ovaj sektor još više razvio kod nas, ali i o ulozi žena u ovom poslu...

-Moj ulazak u sektor biogasa desio se pre sedam godina, kroz koordinaciju bilateralnog programa saradnje izmedu srpskog i nemačkog udruženja za biogas. Ono što je u početku bila profesionalna uloga, vrlo brzo je preraslo u duboku profesionalnu i ličnu vezu sa sektorom. Biogas me je osvojio svojom kompleksnošću, multidisciplinarnošću i činjenicom da direktno povezuje tehnologiju, ljude, poljoprivredu i održivi razvoj. U trenutku kada sam počela da radim u sektoru, on je bio mali, ali izuzetno povezan. Postojao je snažan osećaj zajedništva i svest da zajedno gradimo nešto novo. Taj duh saradnje i danas je prisutan, iako je sektor znatno porastao.

WhatsApp Image 2026-01-29 at 9.12.44 PM.jpeg
Foto: Privatna arhiva

Velika uloga žena

-Kao direktorka Srpskog udruženja za biogas, moj fokus je na razvoju stabilnog i održivog sektora biogasa i biometana u Srbiji. To podrazumeva rad sa više od 65 članica Udruženja, stalnu komunikaciju sa institucijama, unapređenje regulatornog okvira, kao i povezivanje domaćih i međunarodnih partnera. Dani su dinamični, ispunjeni sastancima, analizama, strategijama i stalnim donošenjem odluka. Ovo nije posao sa klasičnim radnim vremenom - biogas je živi sistem i zahteva stalnu dostupnost, on u Srbiji ima veliki potencijal i brzo se razvija. Moj cilj bio je strateško povezivanje - ljudi, ideja, institucija i tržišta. Verujem da je sektor danas vidljiviji, strukturiraniji i spreman za stabilan rast. Sledeći korak je konsolidacija i dugoročno pozicioniranje biogasa kao integralnog dela energetskog i klimatskog sistema Srbije.

WhatsApp Image 2026-01-29 at 9.13.02 PM.jpeg
Foto: Privatna arhiva

Biogas se često doživljava kao "muški sektor". Kakve su realne prilike za žene?

-Iskustvo pokazuje da znanje, odgovornost i posvećenost nemaju pol. Žene su prisutne u svim segmentima sektora, od operativnih poslova, preko projektnog menadžmenta i inženjeringa, do nauke i konsultantskih timova. Kako sektor postaje složeniji, raste potreba za profilima koji povezuju tehničko znanje sa organizacijom, strategijom i dugorocnim planiranjem, tu žene imaju ogroman potencijal. Zato što donose sposobnost povezivanja, dugoročnog razmišljanja i balansiranja tehničkih, ekonomskih i društvenih aspekata -kaže naša sagvoornica i dodaje:

WhatsApp Image 2026-01-29 at 9.13.04 PM.jpeg
Foto: Privatna arhiva

Istrajnost i poverenje

-Biogas se ne razvija preko noći već traži stabilnost, istrajnost i poverenje. To su kvalitete koje žene vrlo često prirodno nose. Kroz razmenu znanja, mentorstvo, preporuke, zajedničke inicijative i otvorenu saradnju. Posebno mi je važno osnaživanje mladih žena i studentkinja koje tek ulaze u sektor. Bez nove generacije nema budućnosti sektora.

-Moj savet ženama je da donesu svesnu odluku i budu spremne na odgovornost. Ovo nije lak, ali je izuzetno ispunjavajući put. Biogas pruža prostor da same oblikujete svoju profesionalnu ulogu i ostavite trag - poručuje Lidija Zelić.

Profesionalna uniforma

Odelo brzo zamenim terenskom opremom i čizmama

-Crno odelo je često deo mog profesionalnog nastupa i ne smeta mi, naprotiv, u institucionalnom i međunarodnom kontekstu ono nosi poruku ozbiljnosti, odgovornosti i fokusa. Medutim, moj posao se ne završava u salama za sastanke. Veliki deo rada odvija se i na terenu, sa postrojenjima, poljoprivrednicima i lokalnim zajednicama, gde odelo vrlo brzo zamenim terenskom opremom i čizmama. U tom smislu, moja profesionalna uniforma nije jedan komad garderobe, već prilagodavanje poslu, jer je suština u tome da razumete ceo sistem, od strategije i politike do realnosti na terenu - kaže Lidija Zelić.

Šta je biogas: Dobija se iz organskog otpada

Biogas se dobija iz organskog otpada, prvenstveno iz poljoprivredne proizvodnje, stajnjaka i žetvenih ostataka, ali i iz prehrambene industrije, klanica i hrane sa isteklim rokom iz supermarketa.

- Jedno biogasno postrojenje snage jednog megavata može dnevno da zbrine izmedu 70 i 100 tona ovakvog otpada, čime se znatno rasterecuju deponije. Benefiti biogasa i biometana su pre svega ekološki jer se zbrinjava velika količina otpada - kaže Zelićeva. U Srbiji postoji 45 biogasnih postrojenja i 55 koja su u fazi izgradnje, ovaj sektor u zemlji postoji više od 16 godina.

Rajko Nedić