Slušaj vest

Tokom čekanja epiloga krize oko NIS-a, koja se komplikuje iz dana u dan, postalo je jasno koliko za Srbiju može biti štetna zavisnost od jednog izvora kad je u pitanju snabdevanje energentima. Državni vrh Srbije se maksimalno trudi da ispoštuje ruskog partnera u NIS-u i spremni smo da otkupimo ruski udeo u kompaniji ukoliko propadnu pregovori sa trećom stranom.

Kao i partneri iz Moskve, i srpska strana nedvosmisleno je odbacila mogućnost nacionalizacije, poštujući partnerstvo koje dve zemlje neguju već godinama.

Prema rečima stručnjaka i ekonomista, kriza oko NIS-a ukazala je da je došlo vreme da Srbija smanji ili okonča energetsku zavisnost od Rusije. Počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković ističe za Kurir da izlazak iz energetske zavisnosti nije jednostavan i da to treba raditi postepeno.

Očekivanja EU

- Vreme da se umanji naša zavisnost od ruskih energenata odavno je došlo, ali to nije lako kako možda izgleda. Problem je što Srbija ne zavisi od Rusije samo kad je u pitanju sirova nafta, još više zavisimo od ruskog gasa. Trenutni tranzit ruskog gasa kroz Bugarsku i delom kroz Mađarsku može da nas snabde dovoljnom količinom ovog energenta koji nam je neophodan. S druge strane imamo pritisak EU da se oslobodimo kupovine ruskog gasa, ali problem je što nemamo alternativu. Doduše, nešto gasa možemo dobiti iz Azerbejdžana kroz Rumuniju, ali to nije ni četvrtina onoga što nam treba - rekao je Atanacković.

nebojša atanacković
Foto: Shutterstock, Kurir Televizija

Srbija razmatra opcije

Da država ne sedi skrštenih ruku već radi na rešavanju problema, potvrđuje sastanak u Beogradu ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović s delegacijom Svetske banke, koju je predvodio Čarls Kormije, regionalni direktor za infrastrukturu za Evropu i Centralnu Aziju.
- Pre dve godine smo započeli diverzifikaciju gasnog sektora izgradnjom gasne interkonekcije Srbija-Bugarska, preko koje se snabdevamo gasom iz Azerbejdžana, a imamo i pristup gasovodima TAP i TANAP. Trenutno pripremamo tehničku dokumentaciju za gasne interkonekcije sa Severnom Makedonijom i Rumunijom, odnosno nastavljamo da radimo na širenju mogućnosti za snabdevanja energentima naše zemlje iz različitih pravaca. Završavamo i razdvajanje u gasnom sektoru, što je deo Reformske agende koju sprovodimo na putu ka Evropskoj uniji - istakla je ministarka.

Prema njegovim rečima, najbolji izlaz za Srbiju je da se energetska zavisnost od Rusije postepeno smanjuje kroz alternativne pravce snabdevanja.

- U privredi kao i u životu izuzetno je važno da ne zavisite samo od jednog izvora snabdevanja, jer onda on diktira cenu i uslove, već da imate više alternativa. Da li će to biti interkonekcija s Rumunijom ili kroz Severnu Makedoniju, kroz koju bi mogao da se transportuje stišnjeni gas, koji dolazi kroz grčku luku, ostaje da se vidi - istakao je Atanacković.

Gas veći problem od nafte

Ljubinko Savić iz Privredne komore Srbije rekao je da ne postoji pametan odgovor kad znate da zavisite od uvoza svih energenata, pa i nafte i prirodnog gasa.

ljubinko-savic-konferencija-newsweek.jpg
Foto: Printskrin

Počinje izgradnja interkonektora sa Severnom Makedonijom

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović saopštila je da je u toku procedura dobijanja dozvola za izgradnju gasnog interkonektora između Srbije i Severne Makedonije. Građevinska dozvola očekuje se sredinom sledeće godine, nakon čega bi trebalo da započne i sama izgradnja.

Posle razgovora s ministarkom energetike Severne Makedonije Sanjom Božinovskom i sastanka zajedničke radne grupe, Đedović Handanović je navela da je planirano da interkonektor bude dug 144 kilometra, a njegova procenjena vrednost iznosi 153 miliona evra, već obezbeđenih u budžetu za 2025. godinu.
Prema planu, radovi bi trebalo da budu završeni do kraja 2027. godine, dok se prvi protok gasa novim pravcem očekuje početkom 2028. godine.

- Geopolitička strujanja definitivno ne pogoduju energetici. Za nas nije toliki problem sirova nafta koliko gas koji dobijamo od Rusije. Sve ovo što se dešava ukazuje da se mi moramo osloniti samo na sebe. Ne treba bežati, već razgovarati, pregovarati, dogovarati se sa svim partnerima. Što se tiče sirove nafte, mi možemo da je uvozimo iz više pravaca, nama je najmanje nafte dolazilo s ruske strane, mnogo veći problem je isporuka gasa. Ni Evropska unija, iako to želi, jednostavno ne može da se oslobodi zavisnosti od ruskog gasa, a mnogo su bogatiji od nas. Najbolje je da nastavimo da razgovaramo, pregovaramo i dogovaramo se sa svima, a da odaberemo ono što je za nas najbolje - kazao je Savić.