Slušaj vest

Da li će rast srpske ekonomije u sledećoj godini zavisiti od energetske situacije i nove geopolitičke mape koja se još uvek skicira. Koji ekonomski izazovi čekaju Srbiju u narednoj godini?

Gosti emisije "Puls Srbije" koja se emituje na Kurir televiziji, a koji su analizirali ekonomski razvitak Srbije, bili su Mirjana Prljević, ekonomista i Vladimir Kljajić, politikolog. 

Ruski energenti

shutterstock-2153819749.jpg
Foto: Shutterstock, Ilustracija

Kljajić je rekao da je očigledno da se EU, odnosno njene članice, definitinvno odvajaju od ruskih energenata i da je to cilj od 2022. godine.

- Ako bude dogovren sporazum Rusije i Ukrajine, da li kroz Vašington ili EU, mislim da je situacija sa energentima bespovratna - započeo je Kljajić.

Kljajić je istakao 2028. godinu kao target, do tada su ispostavljeni razni rokovi, pa se govori o tome da se ne kupuje ruski gas, ali i da se ne vrši tranzit trećim zemljama, među kojima je Srbija.

- Srbija ima period od dve godine da nađe alternativne načine. Dve godine su dovoljne ukoliko se intezivno radi na interkonektoru sa Rumunijom jer je ona jedna od izvoznika, odnosno proizvođača koji ekstraktuje naftu i gas. Nova nalazišta su pronađena u Crnom moru, pa će Rumunija i tu da investira.

Istakao je da će Rumunija definitivno da proizvodi dovoljno gasa i da će to biti dovoljno i za isporuku našoj zemlji. Ukoliko se pomenuti interkonektor napravi, ovo rešenje će da predstavlja ekonomsku bezbednost za Srbiju. Kljajić je takođe napomenuo da Srbija mora ubrzano da radi na dizertifikaciji pošto je definitivno da će u naredne dve godine doći do prekida tranzita ruskog gasa preko EU.

- Srbija je okružena njenim članicama, pa neće više moći da kupuje ruski gas, a definitivno moramo da imamo na umu šta ćemo da radimo u naredne dve godine. Verujem da je Rumunija jedan od odgovora. Mađarska ima takođe problem sa gasom, pa će se i oni okrenuti Rumunima, pa je samo pitanje ko će pre uspostaviti dogovor sa njima.

Ekonomija Srbije

Ekonomsku bezbednost možemo da nađemo u Rumuniji: Evo koliko nam vremena ostalo do konačne odluke Izvor: Kurir televizija

Prljević je pričala da je EU napravila strategiju za energetiku do 2050. a to je bio prvi put da se tako daleka prognoza iznela, pa je simptomatično izazvala mnogo sumnji. Ona smatra da se istorija čovečanstva može staviti u paralelu sa istorijom energetike i da razni poduhvati oko naftovoda i gasovoda direktno i povoljno utiču na ekonomiju države. 

- Mislim da srpska ekonomija može da se izbori za autonomnost. Kada je pokrenuta priča o energetskoj efikasnosti, pokazao se potencijal kod Srbije, ali mislim da nedovoljno radimo na integrisanju svega toga.

Rat u Ukrajini

Svi priželjkujemo mir, ali se postavlja pitanje da li bi okončanje krize u Ukrajini rešilo i situaciju sa energentima na tlu Evrope. Kljajić nije pri stavu da će to znatno da utiče, pa podvlači da Evropa svakako radi na nezavisnosti od ruskih energenata.

- Takođe bi trebalo imati u vidu obnovljive izvore el. energije, a u EU već 40% korišćenja struje jeste preko takvih izvora. Raste i nuklearni potencijal, pa se priča o rešenjima za države poput Srbije, pa bi jedan deo energetske potrebe bio iskorišćen od nuklearnih reaktora.

- To su sve mogućnosti, a ono što je dobro za Srbiju jeste da je EU spremna da se Srbija integriše u to tržište i da zajedno nastupa kada je nabavka energenata u pitanju. Nafta svakako nije toliki problem, pogotovo ako imamo u vidu da kod nas gotovo i nema ruske nafte. Problem je gas, ali uz ove konektore i uz pomoć EU jer ne možemo sami da finansiramo, možemo da zaštitimo naše društvo i ekonomski rast zemlje  - rekao je Kljajić.

Kljajić je temu oko Rusije i Ukrajine zaključio time da čak i ukoliko dođe do primirja, EU je jasna kada je u pitanju strategija i dok je ovaj režim u Rusiji, da neće da posluje sa njom.

Amerika ne želi da bude "tata" na planeti

Donald Tramp
Foto: Alex Brandon/AP

Prljević je istakla da je radila na definisanju plana o strategiji planete do 2050. godine, a jedan od primera manjih država koje su u sličnim okolnostima jeste Singapur, pa je odgonetnula do kakvog rešenja je došao njihov premijer.

- Njihov premijer je istakao da živimo u veoma turbulentnom vremenu. Zapravo, Amerika više ne želi da bude "tata" na planeti. Singapur je potpisao lično, on radi na integrisanju partnerstava, ali sa manjim brojem država, pa su tako izabrali Saudijsku Arabiju i Novi Zeland. To je primer i za Srbiju, dakle da se uveže sa određenim zemljama sa kojima u energetskom domenu može da sarađuje, a teritorija iziskuje prolazak. Najveća luka je u Singapuru, pa je njima to lakše, a mi smo stvarno uslovljeni zemljama članicama EU. Moramo da sednemo za sto i da razgovaramo jer smo definitivno povezani na energetskom nivou - zaključila je Prljević.

Kurir televizija je dostupna na kanalu broj 109 za korisnike MTS Iris TV, na kanalu 9 za korisnike m:SAT TV, Supernova i Yettel Hipernet TV, na kanalu 9 za korisnike SBB EON, na kanalu 108 za korisnike BeotelNet, na kanalu 8 za korisnike Orion telekoma i na kanalu broj 112 za korisnike Sat-trakt na teritoriji Srbije, u okviru platforme M:tel u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i MTEL Global u dijaspori, kao i na aplikaciji Arena Cloud.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

Kurir.rs

DODATNE INVESTICIJE OD STRANE KINE:

"KINA JE SPREMNA ZA DODATNE INVESTICIJE U SRBIJI, POSETA JE BILA OD PREKOG ZNAČAJA" Stručnjaci analiziraju predsednikovu posetu Pekingu: Naš položaj je učvršćen Izvor: Kurir televizija