"TRULI SIR" JE ZABRANJEN, A ILEGALNO KOŠTA 100 EVRA! Ključnu ulogu u proizvodnji igraju muve, a evo šta sadrži
Sardinija je mnogo više od popularne letnje destinacije sa kristalno čistim morem i slikovitim gradovima. Ovo mediteransko ostrvo ponosno čuva svoj jezik, običaje i kulinarsko nasleđe koje se vekovima razvijalo u izolaciji… Od jednostavnih pastirskih jela do aromatičnih sireva i vina, sardinska kuhinja je oduvek bila snažno povezana sa prirodom i lokalnim načinom života.
U ovom bogatom kulinarskom mozaiku, postoji jedan proizvod koji se ističe iznad svih ostalih, a to je Kasu marcu. To je sir koji je stekao gotovo mitski status u svetu gastronomije. Na prvi pogled izgleda kao tradicionalni ovčiji sir, ali ono što se krije u njemu je daleko od običnog. Naime, muve igraju ključnu ulogu u njegovoj proizvodnji!
Šta je Kasu marcu?
Ime Kasu marcu doslovno znači "truli sir“ na sardinskom. To je tradicionalni ovčiji sir koji počinje kao klasični pekorino sardo, ali zatim prolazi kroz neobičnu i jedinstvenu fazu zrenja. Naime, sir je namerno izložen muvama vrste Piophila casei, koje polažu jaja na njegovu površinu. Kada se iz njih izlegu larve, počinje proces koji ovaj sir čini posebnim. One koriste svoje enzime da razgrade unutrašnjost sira i transformišu njegovu čvrstu strukturu u meku, gotovo kremastu masu.
Rezultat je sir izuzetno jakog mirisa i intenzivnog, začinjenog ukusa koji publiku deli na dve krajnosti, one koji ga obožavaju i one koji ga čak ne mogu ni omirisati. Upravo zbog prisustva živih larvi i neobičnog načina pripreme, Kasu marcu je zaradio nadimak „najopasniji sir na svetu“, a njegova priča godinama intrigira i ljubitelje hrane i radoznalce širom sveta.
Za neke je to delikates, za druge, horor
Opisati ukus kasu marcu nije lako, jer je to senzacija koja prevazilazi uobičajeno iskustvo degustacije sira. Ljubitelji kažu da je izuzetno intenzivan, začinjen i jak, sa aromama koje podsećaju na veoma zrele plave sireve. Tekstura je mekana, ponekad gotovo tečna, a sir se jede sa tradicionalnim sardinskim hlebom pane karasau i crvenim vinom kanonau. Hrabriji ga kušaju sa „živim“ larvama koje se uvijaju na tanjiru, dok drugi ostavljaju sir u zatvorenoj kesici kako bi larve uginule pre konzumiranja, piše Putni kofer.
Pravni status
Uprkos dubokim korenima u lokalnoj tradiciji i velikoj popularnosti među stanovnicima Sardinije, kasu marcu je zvanično zabranjen proizvod. Italijanski zakon je 1962. godine jasno propisao da prodaja hrane koja sadrži žive parazite nije dozvoljena, a ova zabrana je kasnije potvrđena na nivou Evropske unije kroz stroge propise o higijeni i bezbednosti hrane. Prema evropskim pravilima, na tržištu se legalno mogu naći samo proizvodi koji ispunjavaju jasne mikrobiološke i zdravstvene standarde, a Kasu marcu ne prolazi ovaj test zbog prisustva živih larvi.
Razlog je jednostavan – larve Piophila casei teoretski mogu preživeti prolaz kroz ljudski digestivni trakt i izazvati zdravstvene komplikacije, poput retkih crevnih infekcija. Upravo zato se ovaj sir smatra potencijalno rizičnim. Međutim, zanimljivo je da nikada nisu zabeleženi zvanični slučajevi ozbiljnih bolesti povezanih sa njegovom konzumacijom, što dodatno podstiče debatu između zagovornika očuvanja kulturne baštine i zagovornika stroge kontrole hrane.
Cena i nelegalna prodaja
Iako je zakonom zabranjen, Kasu marcu se i dalje proizvodi i prodaje ilegalno među lokalnim stanovništvom i radoznalim turistima koji žele da probaju ovaj neobičan specijalitet. Na crnom tržištu, cena ovog sira je višestruko veća od običnog pekorina. Dok klasični sir košta nekoliko evra po kilogramu, Kasu marcu se često prodaje između 80 i 100 evra po kilogramu, u zavisnosti od kvaliteta i dostupnosti.
Njegova retkost, tajnost i "zabranjeni“ status samo dodatno povećavaju njegovu vrednost.
Postoje i inicijative za legalizaciju proizvodnje pod strogo kontrolisanim uslovima, kako bi se sačuvalo kulturno nasleđe uz obezbeđivanje bezbednosti hrane. Neki proizvođači i stručnjaci sa veterinarskih fakulteta godinama predlažu sistem sertifikovanog uzgoja larvi u sterilnim uslovima, koji bi spojio tradiciju i savremene sanitarne standarde.
Kurir Biznis/Bizportal