Slušaj vest

Prema podacima objavljenim povodom Svetskog dana borbe protiv dečijeg rada, 12. juna, od početka veka broj dece koja su prinuđena da rade smanjen je za gotovo polovinu, ali je to daleko od cilja da ta praksa bude iskorenjena do 2025. godine.

Iskorenjivanje dečijeg rada bilo je jedan od ciljeva održivog razvoja UN (SDG).

plavokosi-crnci-melanezani-solomonova-ostrva.jpg
Dete Foto: Profimedia

Od 2020. broj dece koja rade smanjen je za više od 20 miliona, čime je zaustavljen alarmantni porast koji je zabeležen u istraživanjima između 2016. i 2020. godine.

Izveštaj „Dečiji rad": Globalne procene 2024. trendovi na putu u budućnost“ pokazuje gorku realnost da je, uprkos napretku, milionima dece u svetu i danas uskraćeno pravo da uče, da se igraju i da naprosto budu deca.

plavokosi-crnci-melanezani-solomonova-ostrva.jpg
Deca Foto: Profimedia

Novi podaci govore da je poljoprivreda sa 61% i dalje sektor u kojem se najviše koristi rad dece. Slede uslužne delatnosti sa 27%, kao što su kućni poslovi ili prodaja robe na pijacama, a zatim dolazi industrija sa 13%, u šta je uključen i rad dece u rudarstvu i proizvodnji.

Potrebno da proces bude 11 puta brži

Najveće smanjenje dečijeg rada postignuto je od 2020. u Aziji i u pacifičkom regionu, gde je udeo dečijeg u ukupnom radu pao sa 6 na 3%. (Sa 49 miliona na 28 miliona dece).

U Južnoj Americi i u karipskim državama dečji rad i dalje je ostao česta pojava, ali se u protekle četiri godine broj dece koja su na to primorana zbog demografskih promena smanjio sa osam, na sedam miliona.

Najveći izazov i dalje ostaje podsaharska Afrika, sa 87 miliona maloletnika upregnutih u dečiji rad, ili gotovo dve trećine dece u svetu koja moraju da rade.

shutterstock_1077222188.jpg
Deca radnici Foto: Shutterstock

Od 2000. godine broj dece primorane da rade je gotovo prepolovljen, sa 246 miliona na 138 miliona, ali je progres toliko spor da bi i za iskorenjivanje dečijeg rada u narednih pet godina bilo potrebno da bude 11 puta brži.

Da bi se progres ubrzao, UNICEF i MOR preporučuju ulaganje u socijalnu zaštitu ranjivih domaćinstava, ulaganje u sistem dečije zaštite i omogućavanje univerzalnog pristupa kvalitetnom obrazovanju, i to posebno u ruralnim sredinama.

Među preporukama je i obezbeđivanje kvalitetnih radnih mesta za odrasle i mlade, i konačno primena zakona i pozivanje na odgovornost preduzetnika kako bi se okončala eksploatacija dece.

BiznisKurir/Beta