POTROŠNJA UGLJA OBARA SVE REKORDE! Svet nikako da ga se otarasi, zbog jedne države još uvek opstaje
Dok se svet bori sa energetskom tranzicijom, potrošnja uglja dostiže nove rekorde. Prema podacima Global Energy Monitor-a, globalni kapacitet elektrana na ugalj dostigao je rekordnih 2.175 gigavata u 2024. godini, dok je ukupna potražnja za ugljem premašila 8,77 milijardi tona i očekuje se da će ostati na tom nivou do 2027. godine, navodi Međunarodna agencija za energiju (IEA)
Iako Evropa i SAD beleže pad upotrebe uglja, rastuća potražnja u Aziji i dalje održava ovaj fosilni energent ključnim izvorom energije. Najveći potrošač je Kina, koja je u 2024. povećala uvoz uglja za 14,4%, na rekordnih 542,7 miliona tona. Kineske vlasti nagomilavaju rezerve uglja kako bi sprečile moguće nestašice energije izazvane ekstremnim vremenskim prilikama.
U Indiji, rastuće temperature i ekonomski razvoj podstiču povećanu potrošnju uglja. Očekuje se da će potražnja za čelikom porasti za 8-9% u 2025. godini, pri čemu sektor građevine i infrastrukture dodatno doprinosi oslanjanju na ovaj energent. Iako Indija planira da do 2030. godine 50% svoje električne energije dobija iz obnovljivih izvora, trenutno su obnovljivi izvori na 46,3%, pokazuju podaci Ministarstva za novu i obnovljivu energiju.
Osim Kine i Indije, veliki igrači su i Vijetnam, Indonezija i Filipini
Vijetnam je u 2023. prestigao Tajvan i postao peti najveći uvoznik uglja na svetu, dok je Indonezija prošle godine proizvela rekordnih 831 milion tona. Filipini su postali zemlja sa najvećim udelom uglja u energetskom miksu u jugoistočnoj Aziji, čak većim nego u Kini.
Prema analitičaru Iana Ropera iz Astris Advisory Japan KK, globalna potražnja za ugljem delimično je podstaknuta naglim rastom cena gasa nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zemlje poput Kine, Indije i Vijetnama usporile su razvoj gasnih elektrana zbog visokih troškova LNG-a.
Veštačka inteligencija dodatno povećava potrošnju energije
Rastuća globalna potrošnja električne energije takođe održava potražnju za ugljem. Razvoj data centara za veštačku inteligenciju (AI) zahteva ogromne količine struje, što otežava prelazak na čiste izvore energije. Izveštaj Moody’s Ratings predviđa da bi potrošnja električne energije data centara mogla da premaši 35 GW do 2030. godine, što je više nego dvostruko u odnosu na 2022. godinu.
Da li je energetska tranzicija još uvek moguća?
Dok neki analitičari smatraju da je energetska tranzicija u zastoju, drugi su optimističniji. Ulaganja u obnovljive izvore energije i očekivani rast globalne ponude LNG-a mogli bi da smanje potrošnju uglja u određenim tržištima. Ako zemlje ispune obećanje da će utrostručiti kapacitete obnovljivih izvora do 2030, potrošnja uglja mogla bi konačno da počne značajno da opada, smatra Dejv Džouns iz Ember Energy-ja.
Međutim, svet se suočava s teškim izazovom: prema Pariskom sporazumu, emisije ugljen-dioksida moraju se smanjiti za 45% do 2030. i dostići neto nulu do 2050. godine kako bi se globalno zagrevanje ograničilo na 1,5 stepeni Celzijusa. Trenutni podaci pokazuju da je svet i dalje daleko od tog cilja.
BiznisKurir
KAKO ĆE BOJKOT 5 TRGOVINSKIH LANACA UTICATI NA PROMET U MARKETIMA? Stručnjak otkriva 3 glavne komponente pri formiranju cene