Slušaj vest

Kada su Tarabići u 19. veku u Kremanskom proročanstvu prorekli da će "Drina teći uzbrdo", niko nije ni sanjao da je to moguće.

A onda je krajem novembra 1982. godine u rad puštena reverzibilna hidroelektrana "Bajina Bašta", koja omogućava da se voda pumpama vraća iz gornje u donju akumulaciju, tj. da "voda Drine ide uzbrdo".

- Njen značaj ogleda se ne samo u snazi od 614 MW već i u tome da kao RHE ima mogućnost da skladišti energiju i da je koristi kada je potrebna elektroenergetskom sistemu. Posle više od četiri decenije predanog rada, početkom aprila 2024. započeta je revitalizacija ovog objekta, koja je trajala pune dve godine i koštala 35 miliona evra. Oprema koja je bila zastarela zamenjena je kako bi se obezbedio njen normalan rad i narednih decenija - kaže Boris Jovanović, inženjer elektrotehnike koji je na projektu revitalizacije bio rukovodilac gradilišta.

Saradnja domaćih i stranih stručnjaka

Revitalizacija je rađena u saradnji sa stručnjacima iz čuvene japanske "Tošibe", koji su izradili originalne delove pre više od četiri decenije, ali uz domaću pamet i znanje srpskih stručnjaka.

Revitalizacija posle 65 godina

Uporedo sa pripremom izgradnje nove RHE, započinje revitalizacija hidroelektrane "Bistrica", snage 104 megavata, koja se nalazi na reci Limu između Prijepolja i Priboja.

- Izgrađena je u periodu od 1958. do 1960. i posle 65 godina rada uskoro počinje revitalizacija. Predviđena je zamena kompletne turbinske opreme, kao i sistema turbinske regulacije i postojećih ulaznih zatvarača, biće ugrađeni novi generatori oba agregata. Planirana je i rekonstrukcija postrojenja od 35 kW, zamena postojećeg analogno-relejnog upravljanja savremenim distribuiranim sistemom, uvođenje centralnog SCADA sistema i niz drugih poslova koji će unaprediti rad HE "Bistrica" - najavio je Predrag Šaponjić, direktor Drinsko-limskih elektrana.

- Modernizacija nije obuhvatila samo agregate. Urađen je veliki remont dovodno-odvodnog tunela dugog oko osam kilometara, kao i sanacija kosog cevovoda i vodostana. Provereni su i zatvarači kako bi se obezbedila hidraulička stabilnost sistema. Poseban deo projekta odnosio se na elektroopremu. Instituti "Mihajlo Pupin" i "Nikola Tesla" učestvovali su u modernizaciji sistema upravljanja, zaštite generatorskog napona i pobude - dodao je Jovanović.

Dragulj EPS-a

Koliko je RHE "Bajina Bašta" važan dragulj EPS-a, ali i Srbije, bilo je jasno ovog leta tokom sušnog perioda i rekordno niskog vodostaja Dunava, kada se pokazalo koliko je jedan ovakav objekat dragocen.

- Mi smo bili u mogućnosti da u svakom trenutku nadomestimo proizvodnju struje koja je nedostajala iz nekih drugih izvora zato što revizibilna elektrana ima akumulaciju i ne zavisi od hidroloških uslova. Samo u avgustu, kada je zbog vrućina potrošnja struje bila izuzetno visoka, mi smo premašili proizvodnju za 180 odsto, tako da niko od naših potrošača nije imao problema sa snabdevanjem - kazao je Jovanović.

Svesni važnosti ovakvih objekata, u EPS-u uveliko rade na pripremi izgradnje još jedne revizibilne hidroelektrane koja e biti ukopana u steni i jedinstvena u ovom delu sveta. Prema rečima Predraga Mladenovića, pomoćnika izvršnog direktora za proizvodnju u EPS-u, nova RHE nalaziće se na 7,5 km nizvodno od postojeće brane "Radoinja", gde je planirana akumulacija za izgradnju buduće RHE "Bistrica".

Obnova srpskih hidroelektrana Foto: Kurir

- Ukupna zapremina te akumulacije iznosiće 108 miliona kubnih metara vode, dok će se kao donja akumulacija u sistemu RHE iskoristiti postojeća akumulacija "Potpeć" na Limu. Predviđeno je da objekti sistema RHE "Bistrica", uključujući i prostor za novu akumulaciju Klak, budu na površini od oko 750 hektara zemljišta. U pitanju je strateški državni projekat, važan ne samo za elektroenergetski sistem Srbije već i regiona, koji će obezbediti bezbednu i sigurnu integraciju novih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sistem - rekao je Mladenović.

Predrag Mlađenović
Foto: Kurir

Novi putevi za čitav kraj

Nova RHE "Bistrica" će se graditi uz strogo poštovanje svih ekoloških i socijalnih standarda. Ljudi ovog kraja imaće brojne benefite, pre svega od izgradnje novih pristupnih puteva u narednom periodu, čime će biti unapređena putna infrastruktura i stvoreni uslovi za lakše i brže kretanje stanovništva sa područja Priboja, Prijepolja i Nove Varoši.

To će biti prva reverzibilna HE koju Srbija gradi posle 35 godina i najveći novi energetski kapacitet od oko 660 MW i godišnjom proizvodnjom oko 1.600 gigavat-časova električne energije. Imaće četiri agregata, gradiće se šest godina, ali će se sukcesivno puštati u rad agregat po agregat.