Slušaj vest

Drugo izdanje konferencije „BELTALKS: Belgrade Economic Talks” održava se 10. septembra 2026. godine u Beogradu sa oko 150 predstavnika političkog, poslovnog i finansijskog sektora iz Evrope i regiona. Među brojnim učesnicima i diplomatama jesu Srbije Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija Siniša Mali, predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić, ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović, viši saradnik GLOBSEC-a Vladimir Bilčik, generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju Amer Kapetanović i viši savetnik Pupin inicijative Kauš Arha.

Fokusirajući se na ekonomska pitanja i razloge zbog kojih je investicioni zamajac na Balkanu opao poslednjih godina, ministar Siniša Mali je istakao da je pandemija dobro polazište, naglasivši da se mnogo toga promenilo i da je "nenormalno postalo normalno".

Osvrćući se na ekonomske pokazatelje naše zemlje, ministar je izjavio:

- Ako pogledate Srbiju, stopa rasta od 2,8 odsto, odnos javnog duga prema BDP od 43 odsto, rekordno niska stopa nezaposlenosti, stabilan kurs, rekordno visoke rezerve strane valute i tako dalje. Što se nas tiče, mi smo jedina zemlja koja se kandiduje za članstvo sa dobrom investicionom ocenom, to dovoljno govori o rezultatima naše ekonomske politike - rekao je on.

Ministar je ukazao na to da Srbija privlači ubedljivo najviše kapitala u regionu, ali da spoljni faktori diktiraju globalni tempo:

- 60 odsto svih direktnih stranih investicija dolaze u Srbiju, pošto smo mi najveća ekonomija. Ali globalna neizvesnost je izuzetno velika, desila se pandemija, rat u Ukrajini, energetska kriza, sada imamo krizu u Persijskom zalivu, američku administraciju koja uvodi carine, sve je to doprinelo sporijoj stopi rasta globalne ekonomije i veći rizik - rekao je Mali.

Govoreći o važnosti ubrzanja puta ka EU, Mali je podvukao da veličina zemlje igra važnu ulogu i da šira evropska porodica donosi atraktivnost i sigurnost u vremenima globalne neizvesnosti.

- Raznolikost je bitna, region ima 18 miliona ljudi, i ako integrišemo celo tržište možemo dodati 6,7 odsto celini. U pravu ste, imamo jednu vrstu ekonomske politike, svako ima svoje prioritete, ali raznolikost je pozitivna. Zašto da nas ne prime kao celinu, jer ako pogledate evropski kontinent logično je da sve zemlje budu deo EU - dodaje on.

Uz napomenu da je Srbija čvrsto na putu evrointegracija, ministar je govorio i o ključnim infrastrukturnim projektima, uključujući planove za izgradnju nuklearne elektrane, koja je neophodna za obezbeđivanje električne energije i održavanje ekonomskog rasta.

Kada je reč o formalnim koracima ka članstvu u Evropskoj uniji, ministar se dotakao i pitanja otvaranja Klastera 3:

- Što se tiče klastera 3, neke stvari ne zavise od nas. Mi smo sve uradili da klaster bude otvoren. Kao što je Jan rekao, tamo je 27 zemalja članica, one o tome odlučuju. Mi nastavljamo da ulažemo, da se razvija ekonomija, i ako dođe do pristupanja, desiće se. Ali mislim da se svi slažemo da će integracija doći pre pridruživanja. Tu govorim o SEPA sistemu, protoku ljudi i roba, to će pomoći i ubrzati naš rast, kao i omogućiti ljudima da vide prednost od članstva u EU - rekao je ministar.

Biznis Kurir