Economist objavio gde se najbolje živi: Može li se tako živeti i u Beogradu?
Kopenhagen je ponovo najbolji grad za život na svetu, ispred Beča i Melburna. Među deset najboljih našli su se i Sidnej, Cirih, Ženeva, Osaka, Adelajd, Vankuver i Tokio. Economist je uporedio uslove života u 173 grada, a rezultati otvaraju zanimljivo pitanje - šta gradovi u kojima se najbolje živi rade drugačije i može li deo tog načina života da se prenese i u Beograd?
Economist Intelligence Unit u Global Liveability Indexu za 2026. godinu gradove ocenjuje kroz stabilnost, zdravstvo, kulturu i životno okruženje, obrazovanje i infrastrukturu.
Ali kada se pogleda svakodnevni život u gradovima sa vrha liste, vidi se nešto što nijedna statistika ne može potpuno da dočara.
U njima je jednostavno - lakše živeti.
Zelenilo je deo svakodnevice. Ljudi više hodaju. Mnoge stvari koje su im potrebne nalaze se blizu. Odlazak u park ne mora da se planira, a automobil nije jedini način da se završi svaka dnevna obaveza.
Njihova prednost nije samo u tome što imaju dobru infrastrukturu.
Njihova prednost je što ljudima ostavljaju više vremena za život.
U Beogradu i tri obične obaveze mogu da vam uzmu pola popodneva
Beograd pruža mnogo. Problem je što često morate da provedete dobar deo dana pokušavajući da do svega toga stignete.
Na posao. Po dete. Na trening. U prodavnicu. Pa kući.
Možete da živite svega nekoliko kilometara od svega što vam je potrebno, a da vam tri obične obaveze ipak uzmu pola popodneva.
Pola sata ovde. Gužva tamo. Traženje parkinga.
I sutra sve ispočetka.
Zato pitanje više nije samo koliko je vaš stan udaljen od centra grada.
Možda je važnije pitanje:
Koliko je vaš svakodnevni život udaljen od vašeg stana?
Ako je jedna od tajni najboljih gradova sveta upravo u tome da ljudima olakšaju svakodnevicu, može li isti princip da se primeni i u Beogradu?
Čitav grad ne može da se promeni preko noći.
Ali jedan kvart može da bude projektovan drugačije.
Park od 5.300 kvadrata - na krovu zgrade
Upravo takav koncept pokušava da primeni NEBESSA kvart, koji nastaje na Bežanijskoj kosi.
Njegov možda najupečatljiviji deo nalazi se tamo gde biste ga najmanje očekivali.
Na krovu.
Na površini od 5.300 kvadratnih metara projektovan je veliki park namenjen stanovnicima kvarta.
Ideja je jednostavna: da za odlazak u zelenilo ne morate da sednete u automobil.
Da samo izađete iz svog doma.
Ali park je samo najvidljiviji deo šireg koncepta.
Zamislite jedan običan dan.
Odvedete dete u vrtić. Odradite trening. Završite poslovni sastanak. Prošetate kroz park. Kupite ono što vam treba.
A automobil ostane u garaži.
Da bi takav dan bio moguć,NEBESSA na jednom mestu povezuje stanovanje sa prostorima za rekreaciju, wellness i rad, vrtićem i uslugama potrebnim u svakodnevnom životu, uz ukupno više od 17.000 kvadratnih metara zelenih i otvorenih površina.
Poenta nije da stanovnici imaju što dužu listu sadržaja.
Poenta je da što manje vremena troše da do njih stignu.
Kvalitet svakodnevice ne zavisi samo od toga šta se nalazi oko zgrade, već i od uslova u kojima se živi. Zato su kvalitet vode i vazduha, zaštita od buke, energetska efikasnost, zelenilo i mogućnost svakodnevnog kretanja povezani u isti koncept.
NEBESSA tako nije zanimljiva samo kao još jedan projekat koji se gradi u Beogradu.
Ona pokazuje kako bi mogao da izgleda drugačiji način stanovanja u velikom gradu: da što više onoga što vam je potrebno bude tamo gde već živite.
Jedan kvart neće promeniti Beograd niti njegovu poziciju na svetskim listama.
Ali može da promeni svakodnevni život ljudi koji u njemu žive.
Ako su najbolji gradovi sveta odavno shvatili da kvalitet života zavisi i od toga koliko je svakodnevica jednostavna, možda će upravo to postati novi kriterijum po kojem će Beograđani birati svoj sledeći dom.
Možda budućnost stanovanja neće zavisiti od toga koliko je stan daleko od centra.
Već koliko je život blizu kuće.
Promo