Slušaj vest

Inflacija raste iz meseca u mesec, što Hrvati dobro znaju jer se svakog prvog u mesecu iznenade kada vide koliko su cene porasle u odnosu na isti period prošle godine. U aprilu su cene u odnosu na isti mesec lane porasle za 5,8 odsto. Nakon cena energije, koje su porasle za 17,5 odsto, najviše su poskupele usluge - za 8,2 odsto.

Premijer Andrej Plenković izjavio je da je rast inflacije od 5,8 odsto direktna posledica rasta cena energenata, naročito naftnih derivata zbog rata na Bliskom istoku, te da bi inflacija, da nije bilo poskupljenja energenata, iznosila oko tri odsto.

"Da se cene energenata nisu menjale, stopa inflacije bila bi oko tri odsto“, rekao je Plenković i naglasio da Hrvatska nije jedina, već da čak 16 država članica Evropske unije beleži ubrzavanje inflacije.

Kriza potresa svet

Pojedini analitičari sada najavljuju rast inflacije u narednih nekoliko meseci na osam odsto, a čak i Hrvatska narodna banka (HNB) u svojim prognozama pominje brojku od sedam odsto. Ako pogledamo prošlu godinu, cene su između aprila i septembra porasle jedan odsto – sa 3,2 na 4,2 odsto, iako tada nije bilo sadašnje energetske krize koja potresa svet.

Od rasta cena usluga mogle bi da profitiraju čistačice na moru, koje bi ovog leta mogle da zarade više nego ikada. Predsednica Hrvatske udruge porodičnog smeštaja Barbara Marković rekla je da su cene ovih usluga porasle u odnosu na prošlu godinu.

"Prema informacijama koje dobijam sa terena, satnica za hitne angažmane tokom leta mogla bi da dostigne i do 25 evra po satu“, rekla je Marković.

Cena rada

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da to nije ništa neobično.

"Ljudi nema, pa ako pronađete nekoga, platićete bilo koju cenu. Cena rada je u poslednje vreme značajno porasla, i to ne samo kod ljudi koji rade direktno tokom sezone, već i kod onih koji sezonu pripremaju. Razni zanatlije i majstori svake godine moraju da obnove postojeće kapacitete, makar okrečili zidove.

Takođe, radnika nema dovoljno. Usluge zanatlija i građevinskih radnika veoma su tražene i na kopnu, ne samo na Jadranu. Razlog su, između ostalog, velike investicije javnog sektora u obnovu Zagreba, koja još nije završena, kao i ulaganja finansirana iz evropskih fondova“, zaključuje Novotny.

Kurir Biznis/Dnevno.hr