Slušaj vest

Koliko god da se govori o zaštiti potrošača, jedna vrsta prevare i dalje prolazi gotovo bez greške – ona koja igra na strah i poverenje u banke. Upravo o tome ovih dana piše britanski „Gardijan“, upozoravajući na sve rasprostranjeniji model prevare u kojoj se novac ne traži direktno, već se žrtvi „samo“ pošalje zahtev za potvrdu.

Na prvi pogled, sve izgleda bezazleno. Nema prebacivanja novca, nema sumnjivih linkova – samo jedna notifikacija i jedan klik. A posledica može biti potpuno ispražnjen račun.

Predstavljaju se kao službenici banke

Prevaranti se predstavljaju kao službenici banke. Pozivaju vlasnika računa telefonom, obraćaju mu se imeno

 m, često znaju adresu ili poštanski broj i traže da se ti podaci "samo potvrde“. Zatim pitaju da li je obavljena neka kupovina – u drugom gradu, prodavnici tehnike ili na nepoznatom sajtu. Kada žrtva kaže da tu transakciju ne prepoznaje, sagovornik objašnjava da je plaćanje blokirano, ali da je potrebno „hitno obezbediti račun“.

U tom trenutku, žrtva zaista dobija zvaničnu notifikaciju banke – najčešće zahtev za dodavanje kartice u Epl pej (Apple Pay) ili Gugl pej (Google Pay), ili jednokratni kod putem SMS-a ili aplikacije. Pod pritiskom i u strahu da će ostati bez novca, osoba odobrava zahtev ili izgovara kod.

Na prvi pogled, sve izgleda bezazleno. Nema prebacivanja novca, nema sumnjivih linkova – samo jedna notifikacija i jedan klik. A posledica može biti potpuno ispražnjen račun.

Saveti kako da postupite ako vas neko pozove i kaže da je iz banke:

  • prekinite razgovor
  • sami pozovite banku koristeći broj sa zvaničnog sajta ili sa poleđine kartice
  • nikada ne delite jednokratne kodove, bez obzira na objašnjenje
  • uključite obaveštenja o transakcijama u aplikaciji
  • ako posumnjate na prevaru, odmah kontaktirajte banku kako bi se račun blokirao

Prevaranti danas više ne računaju na tehničke propuste, već na strah i žurbu. A upravo ta dva trenutka najčešće koštaju – stvarnog novca.

Kurir Biznis/Kamatica