Kupi sad, plati kasnije: Fondovi preuzimaju kontrolu nad potrošačkim kreditima, banke se povlače! Vaš dug je možda sledeći
Privatni fondovi ove godine sve više preuzimaju potrošačke dugove od banaka, fokusirajući se na rizičnije segmente kao što su kreditne kartice i „kupi sada, plati kasnije“ (BNPL) modeli. Prema analitičarima KBW, fondovi poput KKR, Blue Owl i Sixth Street u 2025. kupili su ili ugovorili forward flow ugovore vredne 136 milijardi dolara, dok je prošle godine taj iznos bio samo 10 milijardi.
Ovaj trend izaziva zabrinutost oko standarda kreditiranja i upravljanja rizicima. Dok tradicionalni zajmodavci i dalje deluju oprezno, privatni fondovi podstiču nagli rast nenamenskih potrošačkih kredita.
Kako funkcioniše prodaja duga?
Kada banka ili fintech odobri potrošački kredit, dug ostaje na njenoj bilanci dok korisnik otplaćuje rate. Sve češće, banke prodaju te dugove fondovima privatnog kapitala, na dva načina:
Direktna prodaja postojećeg portfelja - fond preuzima dugove i prihod od kamata, a banka odmah dobija gotovinu i oslobađa se rizika.
Forward flow ugovori - fond dobija redovno nove kredite koje banka tek planira da odobri, čime osigurava stalan dotok zajmova, dok banka smanjuje bilansni rizik.
Za korisnike gotovo ništa se ne menja, rate se i dalje plaćaju istoj instituciji ili serviseru, ali stvarni vlasnik duga je fond, koji ubira kamate i snosi gubitke u slučaju neplaćanja.
Fintech kompanije, poput Affirma, sklapaju velike ugovore sa fondovima i osiguravačima kako bi finansirale rast, jer tržište kapitala trenutno pogoduje takvom širenju. Fondovi privatnog kredita sve više ulaze i u asset-based finansiranje, uključujući opremu, zrakoplove, auto i studentske kredite, tražeći veće prinose u odnosu na klasične korporativne zajmove.
Specijalizovani igrači
Pojavile su se i firme specijalizovane za potrošački dug. Fidem Financial, osnovan 2018. godine, kupio je potraživanja po kreditnim karticama vredna 15 milijardi dolara i pokrenuo projekat Aress za pomoć kompanijama u izdavanju subrendiranih kreditnih kartica, što je ranije radila samo tradicionalna banka.
Da li je strategija pametna?
Neki stručnjaci, poput Adama Josephsona, bivšeg analitičara KeyBanc, upozoravaju da se ovakav prodor dešava dok se kvalitet kredita pogoršava, a banke smanjuju kreditiranje kreditnim karticama zbog sporijeg rasta prihoda stanovništva. Prema Federalnim rezervama SAD, stanje revolving kredita je nakon pandemije raslo, ali je 2025. blago palo na preko 1.000 milijardi dolara. Josephson smatra da nema indikacija da je gomilanje potrošačkog duga u ovom trenutku pametno, upozoravajući na rast kašnjenja u otplati auto i studentskih kredita.
Biznis Kurir/Jutarnji.hr
