Kraj jeftinim polovnjacima: Teško da će biti vozila za par hiljada evra, uvodi se stroga zabrana oko prodaje
Evropska unija priprema izmene koje neće preko noći zatvoriti tržište polovnih automobila, ali će postepeno promeniti temelje na kojima se godinama zasnivao uvoz u Srbiju. Iako se u javnosti često pominje „zabrana polovnjaka od 2026“, u praksi je reč o drugačijem pristupu, EU redefiniše status polovnih vozila i uvodi jasnu granicu između automobila koji su tehnički sposobni za dalju vožnju i onih koji, uprkos oglasima i niskim cenama, predstavljaju otpad spreman za rashodovanje.
Dugi niz godina problem zastarelih i neispravnih automobila rešavan je njihovim izvozom. Vozila koja više nisu ispunjavala stroge ekološke i tehničke standarde u EU formalno su prodavana kao polovna, ali su u stvarnosti završavala na tržištima Balkana. Srbija se u tom sistemu nametnula kao idealno odredište, zbog velike potražnje za jeftinim vozilima, blažih propisa i prostora za razne oblike „snalaženja“. Novi propisi upravo su odgovor na takvu praksu.
Suština promena je jasna, automobil koji se izvozi mora imati jasne dokaze da je sposoban za dalju upotrebu. To podrazumeva tehničku ispravnost, realnu tržišnu vrednost i opravdanost eventualnih popravki. Vozila koja ne ispunjavaju te uslove više se neće tretirati kao polovna, već kao vozila na kraju svog životnog veka, što znači da im izvoz iz EU neće biti dozvoljen. Ne uvode se ograničenja prema godini proizvodnje, već prema stvarnom stanju vozila, pa čak i relativno noviji automobili mogu biti zaustavljeni, dok stariji, ali očuvani, mogu dobiti dozvolu za izvoz.
Kakve posledice to ima po Srbiju
Za domaće tržište to znači postepeni, ali primetan rast cena. Najjeftiniji automobili, u rasponu od 1.500 do 2.000 evra, neće nestajati zato što za njima nema interesovanja, već zato što više neće biti isplativo da se pripremaju, proveravaju i administrativno „čiste“ za izvoz. U mnogim slučajevima troškovi dokumentacije i tehničkih provera u EU premašiće samu vrednost vozila, pa će ponuda u tom segmentu prirodno opadati. Kako se taj deo tržišta bude smanjivao, automobili u cenovnom rasponu od 5.000 do 8.000 evra postaće standard, mlađi i kvalitetniji, ali i znatno skuplji za prosečnog kupca.
Kupci će se, shodno tome, suočiti sa drugačijim načinom razmišljanja. Kupovina automobila više neće biti brza i impulsivna odluka, već proces koji često podrazumeva planiranje, kredit ili lizing. Mnogi će biti primorani da zadrže postojeća vozila duže nego što su navikli i da više ulažu u njihovo održavanje, jer zamena za mali novac više neće biti lako dostupna opcija. Istovremeno, tržište će prolaziti kroz svojevrsno čišćenje, prvi na udaru biće mali preprodavci i uvoznici koji su godinama poslovali na granici propisa, dok će veći i organizovaniji saloni, sa proverljivim vozilima i potpunom dokumentacijom, dugoročno biti u povoljnijem položaju.
Iako se ove mere zvanično predstavljaju kao deo borbe za zaštitu životne sredine, smanjenje emisije CO2 i sprečavanje izvoza otpada, jasno je da motivi nisu isključivo ekološki. Evropska unija ovim potezima štiti sopstveno tržište, podstiče prelazak na novija i električna vozila i zatvara prostor za sivu ekonomiju u auto-industriji. Ekologija jeste važan deo narativa, ali ujedno i okvir za širu ekonomsku i industrijsku strategiju.
U godinama koje dolaze pravila će se dodatno precizirati, kontrole na izlazu iz EU biće sve rigoroznije, a prostor za improvizaciju sve manji. Promene neće doći kroz nagle zabrane i šokove, već kroz postepeno, ali jasno usmereno pooštravanje sistema. Za Srbiju to znači ulazak u novu fazu tržišta polovnih automobila, sa višim cenama, manjom ponudom najjeftinijih vozila i većim pritiskom na kupce. Ključno pitanje više nije da li će se tržište promeniti, već koliko brzo će se svi učesnici prilagoditi novim pravilima.
Biznis Kurir/24Sedam
