ELEKTRIČAR 2.200€, VOZAČ 2.300€ , DOKTOR 4.100€: Ovo su prosečne plate u Austriji! Svi misle lepo se živi, a troškovi eksplodirali
U Austriji, prema nekim podacima, živi između 120.000 i 150.000 ljudi poreklom iz Srbije, a naša dijaspora u Beču je jedna od najbrojnijih u Evropi.
Za mnoge, ova zemlja i dalje važi za obećanu destinaciju zbog blizine, organizovanosti i kvaliteta života, kao i naravno zarade.
Međutim, na društvenoj mreži TikTok nedavno je objavljen video koji prikazuje kolike su zapravo startne bruto plate za najtraženije poslove u Austriji, a mnoge su, neočekivano, ove zarade iznenadile.
Vodoinstalater: 2.200 - 2.600 €
Električar: 1.900 - 2.200 €
Građevinski radnik: 1.900 - 2.600 €
Medicinska sestra: 2.200 - 2.600 €
Radnica u supermarketu: 2.600 - 2.800 €
Doktor opšte prakse: 3.100 - 4.100 €
IT stručnjak (junior): 2.850 - 4.200 €
Biohemičar: 3.000 - 3.300 €
Vozač kamiona: 2.200 - 2.300 €
Čistačica: 1.900 - 2.200 €
Radnik u skladištu: 1.900 - 2.200 €
Konobar: oko 2.000 € plus bakšiš
U videu su prikazani podaci preuzeti iz oglasa za posao i sa interneta, a komentari ispod objave na TikToku pokazali su da nisu svi impresionirani predstavljenim ciframa.
Jedna korisnica je napisala:
- Ma da, razumim, ali mi ovo izgleda premalo. Ja sam mislila da je u Austriji bolje nego u Nemačkoj. Katastrofa!
Ono što mnogi naglašavaju jeste da se radi o bruto platama, iz kojih se oduzimaju porezi i doprinosi, pa je neto zarada znatno manja. Upravo ta razlika često iznenadi one koji u Austriju dolaze sa očekivanjem visokih primanja.
I dok jedni ističu da su plate u skladu sa životnim standardom i da se uz dodatne sate i bakšiš može zaraditi više, drugi smatraju da su troškovi stanovanja i hrane u poslednjih nekoliko godina porasli toliko da ove startne cifre ne ostavljaju mnogo prostora za uštedu.
- U Austriji svi dobijaju 14 plata godišnje. Što je manja plata manje se odbija od bruto plate - objasnila je još jedna sugrađanka.
Inače, kako je Kurir pisao, u Austriji, čija je ekonomija od početka rata u Ukrajini jedna od najpogođenijih u Evropskoj uniji, svašta će se promeniti u ovoj, 2025. godini.
Mnogo toga na gore, jer najavljena je nova eksplozija cena i poskupljenje struje, gasa, grejanja..., što Austrijance posebno zabrinjava. Sve se glasnije i u medijima žale da nikada dosad nisu teže živeli. A i u strahu su da to nije sve, da ih još gora stvarnost tek čeka. I dok političari smiruju narod da nije sve tako sivo kako izgleda, austrijski mediji pišu da je situacija "kritična", te da je 1,5 miliona ljudi u devetmilionskoj Austriji "akutno zahvaćeno siromaštvom".
"Čak 40 posto austrijskih građana više ne može da priušti popravku mašine za veš, već moraju da traže ko će za to da ih kreditira", piše austrijski dnevni list Hojte (Heute), a prenosi zagrebački Večernji list.
Uz opasku kako je tužno da mnogi moraju da se odluče hoće li prati veš ili se grejati. A neki od njih i hoće li jesti ili se grejati. Zabrinutost pojačava najavljena energetska lavina koja preti da zatrpa Austrijance i mnogi se od njih pitaju hoće li 2025. za njih uopšte biti izdrživa. Svima je, naime, jasno da se energetski troškovi većim delom gotovo uvek prelivaju na krajnjeg potrošača.
"Ljudi su u strahu da neće moći da platiti svoje račune. Neki od briga više ne mogu mirno da spavaju. Dolaze nam i starije osobe koje su već ugasile grejanje ili greju samo jednu prostoriju, kako bi im trošak bio što manji", rekla je medijima Doris Ancengruber, koja vodi Karitasovo savetovalište za socijalna pitanja u Beču.
Odlazak u restoran postao je zbog porasta cena u ugostiteljstvu pravi luksuz koji više ne može da priušti baš svako u toj alpskoj zemlji.
Austrijanci su u protekle dve godine visoke inflacije morali prilično da stegnu kaiš i broje svaki evro kako im bankovni računi ne bi došli do opasno niskih niova. Izbombardovani su alarmantnim vestima o eksploziji cena struje, gasa i grejanja od 1. januara 2025.. Ali i stanarina, vode, odvoza smeća, hrane, goriva, prevoza, vinjeta, zdravstvenog osiguranja, osiguranja automobila, CO2 poreza, parkiranja...
Da je reč i o "strujnom udaru", potvrđuje i podatak da je i uz dosadašnje tzv. vladino "kočenje" porasta cene električne energije, prosečno austrijsko domaćinstvo moralo za struju godišnje da izdvoji 435 evra više nego pre uvođenja te kočnice.
Ako se sva prethodno navedena poskupljenja zbroje, Austrijanci moraju u 2025. godini da računaju s dodatnim troškovima od 1003,70 evra. Međutim, to nije sve.
Tome još treba dodati poskupljenje odvoza smeća, vodu i parkiranje, te druge naknade za gotovo šest posto. To znači da će dvočlano domaćinstvo 2025. morati iz kućne blagajne da izdvoji još dodatnih 257 evra godišnje. A gde su još ostala poskupljenja, hrane, stanarina...
S druge strane, Revizorski sud u Austriji svake godine objavljuje izveštaj o prihodima privatnog sektora, a u decembru prošle godine zaključak je bio da u toj zemlji radi mnogo više ljudi nego 2014, a i prihodi su porasli.
Broj zaposlenih se u poslednjih 10 godina povećao za najmanje 13 odsto. Međutim, broj zaposlenih na nepuno radno vreme porastao je za 24 odsto, mnogo brže od onih na puno radno vreme (+10).
Razlika u prihodima između muškaraca i žena je znatna: muškarci zarađuju gotovo dvostruko više od žena. Dohodak muškaraca bio je viši od dohotka žena u svim radnim grupama; razlika u platama bila je najmanja među državnim službenicima (dohodak žena: 74 odsto dohotka muškaraca).
Posmatraju li se samo oni koji su zaposleni na puno radno vreme tokom cele godine, razlike u prihodima su se smanjile (prihodi žena: 75 odsto za radnice, 71 procenat za državne službenice, 92 odsto za službenice). Razlika u platama ima neke veze s mnogim radnicima s nepunim radnim vremenom.
Problem sa skraćenim radnim vremenom
Prosečna bruto godišnja primanja onih koji su tokom cele godine zaposleni na nepuno radno vreme iznosila su 25.433 evra u 2023. godini, što je bila polovina prosečnih primanja onih koji su tokom cele godine zaposleni na puno radno vreme (51.500 evra).
Najviše zarađuju u sektoru snabdevanja energijom i finansijskih i osiguravajućih usluga. Daleko najniža primanja bila su u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
Gde većina žena radi?
Industrija s najvećim udelom žena u 2023. godini bile su zdravstvene i socijalne usluge. Udeo žena najmanji je u sektoru građevinarstva, snabdevanja energijom i proizvodnje robe. Isto vredi i ovde: gde ima mnogo žena, više je i radnika na pola radnog vremena.
Prihod po zemlji: Gradišće na vrhu ispred Beča
Dohodak muškaraca bio je viši od dohotka žena u svim saveznim pokrajinama; zaposleni ljudi najviše zarađuju u Gradišću, a najmanje u Beču.
Prosečni bruto godišnji prihod penzionera koji žive u Austriji iznosio je 25.820 evra u 2023. Iznos penzija žena bio je u proseku 64 odsto penzija muškaraca.