Slušaj vest

Policija u poslednje vreme beleži sve veći broj računarskih prevara, a poslednji slučaj dolazi iz Osječko-baranjske županije, gde je 25-godišnja devojka 4. jula ostala bez 600 evra. Iz policije navode da je od nepoznatog počinioca, koji se predstavio kao kupac njenog oglasa postavljenog na internet oglasniku, primila lažni link.

Dvadesetpetogodišnjakinja je ostala bez 600 evra nakon što je unela svoje lične podatke i podatke s bankovne kartice u lažni link. U toku je krivična istraga, kao i potraga za počiniocem.

Ovakve prevare su sve češće. Iz Policijske uprave Splitsko-dalmatinske upozoravaju da prevaranti u poslednje vreme koriste sve sofisticiranije metode kako bi došli do novca i osetljivih bankarskih podataka građana. Prevaranti se služe raznim taktikama – od lažnog predstavljanja kao direktori firmi, preko lažnih romantičnih veza, pa do prevara u onlajn kupovini.

Predstavljaju se kao nadređeni

Policija posebno ističe sedam najčešćih oblika finansijskih onlajn prevara i daje konkretne savete kako da se zaštitite.

Direktorske prevare (tzv. CEO prevare) su sve češće – prevaranti se predstavljaju kao nadređeni i traže hitno plaćanje na lažne račune. Građanima i firmama se savetuje da budu svesni rizika, edukuju zaposlene, uvedu jasne postupke za proveru legitimnosti zahteva i redovno ažuriraju bezbednosne sisteme.

Kod prevara s računima, prevaranti se predstavljaju kao poverioci ili dobavljači i traže da se ubuduće računi plaćaju na drugi bankovni račun. Policija savetuje dodatnu proveru svakog zahteva i oprez prilikom deljenja informacija na društvenim mrežama.

Adresu banke ukucajte ručno

Sve prisutniji oblik prevare je krađa identiteta putem "vishinga" (telefonska prevara), "phishinga" (lažne mejl poruke) i "smishinga" (lažne SMS poruke). Građani bi trebalo da budu posebno oprezni sa nepoznatim pozivaocima i porukama, da ne dele lične i finansijske podatke putem telefona, mejla ili SMS-a, da ne klikću na sumnjive linkove i da uvek kontaktiraju svoju banku ako dobiju neuobičajen zahtev.

Lažne internet stranice banaka takođe su česta metoda. Policija savetuje da se nikada ne koristi link iz primljene poruke, već da se adresa banke unosi ručno ili koristi proveren link sa liste favorita.

Romantične prevare često se dešavaju na sajtovima za upoznavanje. Policija savetuje građanima da paze koje lične podatke dele, da ne šalju kompromitujuće materijale i da, ukoliko se dogovore za susret, o tome obaveste porodicu i prijatelje.

Štitite lične podatke

Sve češće su i investicione prevare i prevare u onlajn kupovini, gde prevaranti nude „sigurna“ ulaganja ili primamljive ponude. Građani bi pre ulaganja trebalo da potraže nezavisni finansijski savet i da budu sumnjičavi prema ponudama koje garantuju brzu zaradu.

Policija podseća da građani moraju da štite svoje lične podatke na internetu i uređaje koje koriste. Redovno ažuriranje antivirusnih programa, korišćenje složenih lozinki, izbegavanje javnih Wi-Fi mreža, isključivanje nepotrebnog pristupa kameri i mikrofonu, kao i brisanje nepotrebnih aplikacija, samo su neki od koraka koji mogu sprečiti sajber napad.

Važno je pažljivo birati kada i gde punite svoje uređaje, biti obazriv s nepoznatim USB uređajima i memorijama, kao i redovno praviti rezervne kopije podataka.

Kurir Biznis/Dnevno.hr