Slušaj vest

Pristupačnije cene i održavana vozila zahvaljujući dobroj infrastrukturi u Evropi su samo neki od faktora koji utiču da odabir „novog” automobila u Srbiji bude u suštini – polovan.

Vozila iz Evropske unije (EU) beleže najveću zastupljenost na srpskom tržištu, pretežno zbog olakšanih uslova uvoza, poput ukidanja carina na vozila koja su proizvedena i prvi put registrovana u EU, navodi portal „Polovni automobili”.

Nemačka, Francuska, Belgija, Italija i Rumunija su vodeće države iz kojih se uvoze polovni automobili, dok su Holandija, Švajcarska, Poljska, Slovačka i Austrija tržišta koja beleže najveći uvoz, prenosi na svojoj stranici kompanija „Karvertikal”.

Interesantno je da je Rumunija, kao komšijska zemlja jedno od pristupačnijih tržišta, upravo zahvaljujući domaćoj marki automobila „dačija”.

Prema analizi tržišta novih vozila u Srbiji u prvom kvartalu 2025. godine, koju je sprovela Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova, ukupan broj svih vrsta vozila registrovanih u periodu januar–mart dostigao je brojku od 9.107, što je za jedan odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Ovaj pad ne remeti značajno stabilnost ovog tržišta, ali se kao razlog za to vidi u usporavanju rasta celokupne privrede.

Međutim, kada su u pitanju polovna vozila, generalni sekretar Srpske agencije uvoznika vozila i delova Boris Ćorović kaže da je broj uvezenih polovnih vozila tokom 2024. godine iznosio 135.293, uporedivši sa 27.862 nova prodata automobila u 2024. godini.

23.jpg
Foto: Shutterstock

Prema podacima od prošle godine, uočava se jasna dominacija polovnih automobila na tržištu Srbije, čak za 66 odsto više u odnosu na nove, salonske primere automobila. Ovakva statistika pokazuje da potražnja za „polovnjacima” nastavlja da dominira u našoj ekonomiji.

Problemi su, pak, jasno vidljivi. U razgovoru sa jednim od vlasnika auto-placeva u Beogradu, otežanost na tržištu polovnih automobila datira još od prošle godine.

– Problem datira od leta 2024. godine i od tada nije stao. Kovid 19 je doveo do smanjenja proizvodnje automobila, što je rezultiralo da vlasnici u Evropi ne prodaju svoje automobile, smanjujući ponudu na tržištu polovnjaka. Tako da je cena vozila zbog toga porasla – kaže Ćorović.

Na pitanje da li novonastala situacija sa uvođenjem američkih ekonomskih sankcija može da doprinese rastu cena automobila, naš sagovornik ističe mogućnost povlačenja automobilske industrije sa drugih tržišta, što bi otežalo proizvodnju i dodatno doprinelo inflaciji.

– Borimo se kako možemo, nije lako, kupci traže jeftin automobil, dok mi prodavci želimo da zaradimo – dodaje.

Uprkos činjenici da su dodatne američke tarife postavljene na metale poput čelika i aluminijuma, što može da doprinese rastu cena pri proizvodnji automobila, Ćorović napominje da je za uvoz na srpsko tržište, inflacija i dalje problem broj jedan. Prema njegovim rečima, vozila poput marki „audi”, „škoda”, „citroen” i „pežo”, bilo da im je motor na benzin ili dizel i dalje prednjače u potražnji među kupcima, što dodatno potvrđuje dominantnu zastupljenost francuskog i nemačkog tržišta, ali i pristupačnost cena za njihovo održavanje.

biznis.kurir.rs