Monumentalne, velelepne, raskošne: Ovo su beogradske bankarske palate prošlog veka, kako su nekada izgledale i u šta su danas preuređene
Monumentalne zgrade banaka i štedionica, podizane u prvim decenijama 20. veka, odlikovale su se reprezentativnom arhitekturom i jasno definisanom unutrašnjom organizacijom. Nakon Drugog svetskog rata i ukidanja gotovo svih tadašnjih novčanih zavoda, mnoge od ovih zgrada izgubile su prvobitnu funkciju i tokom vremena bile prenamenjene u objekte kulture, administracije, ugostiteljstva ili savremene poslovne prostore.
U prvim posleratnim decenijama većina nekadašnjih bankarskih zdanja korišćena je kao pošte, državne banke ili poslovnice SDK-a, dok su kasnije pojedini objekti dobili kulturnu i javnu namenu. Tragovi njihove izvorne funkcije danas su često vidljivi tek u arhitektonskim detaljima, poput sačuvanih natpisa, šalter sala ili sefova.
Muzeji i izložbeni prostori
Jedan od najpoznatijih primera je Narodni muzej na Trgu republike, smešten u zgradu nekadašnje Državne hipotekarne banke. Uprkos brojnim rekonstrukcijama, u enterijeru su i dalje prepoznatljivi elementi nekadašnje šalter sale i bankarskog atrijuma.
Sličan put imala je i zgrada Privilegovane agrarne banke na Trgu Nikole Pašića, u kojoj se danas nalaze Ministarstvo kulture, naučni instituti i Istorijski muzej Srbije. Iako je prizemlje adaptirano u savremeni izložbeni prostor, osnovna prostorna organizacija banke ostala je čitljiva.
Zgrada nekadašnje Prve hrvatske štedionice u Knez Mihailovoj ulici danas funkcioniše kao Zepter muzej, prvi privatni muzej umetnosti u Srbiji. Nekadašnja šalter sala pretvorena je u glavni izložbeni prostor, dok su kancelarije i sefovi dobili novu, muzeološku funkciju.
Ugostiteljstvo i hoteli
Zgrada Beogradske zadruge, jedan od najreprezentativnijih primera rane bankarske arhitekture, danas objedinjuje prezentacioni prostor i restoran. Prilikom obnove, posebna pažnja posvećena je restauraciji bogate dekoracije, dok su pojedini originalni elementi, poput sefova, sačuvani kao deo ambijenta.
U Kolarčevoj ulici, zgrada nekadašnje Jugoslovenske banke danas je hotel, iako su tokom posleratnih adaptacija gotovo potpuno izgubljeni tragovi njene bankarske namene.
Poslovni prostori i savremene adaptacije
Kompleks na Zelenom vencu, poznat kao Brankov biznis centar, ima slojevitu istoriju, od Beogradske opštinske štedionice, preko Energoprojekta i Beobanke, do savremenog poslovnog centra. Rekonstrukcijom je sačuvan duh modernističkog izraza Milice Šterić, uz uvođenje savremenih arhitektonskih i ekoloških standarda.
Palata nauke - spoj nasleđa i futurizma
Zgrada nekadašnje Jadransko-podunavske banke danas funkcioniše kao Palata nauke. Originalni enterijer, naročito centralna šalter sala, postao je jezgro izložbeno-edukativnog prostora. Savremeni elementi, poput planetarijuma i hologramskih instalacija, pažljivo su uklopljeni u istorijski okvir, uz poštovanje konzervatorskih principa.
Primeri prenamene bankarskih zdanja pokazuju visok kvalitet predratne i posleratne arhitekture, čija trajnost i prostorna fleksibilnost omogućavaju višestruke transformacije. Za razliku od mnogih savremenih objekata kratkog veka, ove građevine svedoče o vremenu u kojem su projektovane da nadžive svoje prvobitne korisnike i prilagode se novim društvenim potrebama.
Biznis Kurir/Gradnja.rs