MED BATINIĆA IZ LAZAREVA PRODAVAĆE SE U AZIJI: Braća Darko i Dejan otkrivaju kako su počeli od nule, a sada imaju više od 300 košnica!
Prve godine Darko je uspeo da proizvede tonu organskog meda, šansu vidi u izvozu u daleke zemlje
Porodica Batinić iz Lazareva, sela nadomak Zrenjanina, nadaleko su poznati pčelari. Majka Anica jedna je od retkih žena koja se decenijama bavi pčelarstvom, učila je od dede, a znanje o pčelama prenela na sinove Darka i Dejana.
Batinići pčele razumeju i one njih. Kako su kao porodica ovladali konvencionalnim načinom proizvodnje meda, stariji sin Darko, master ekološkog inženjeringa, odlučio je da krene u pravcu proizvodnje organskog meda. Po prirodi inovator, širokog uma i znanja, patentirao je mašinu koja toplotom uklanja varou i na taj način uspešno se bori protiv jednog od najvećeg pčelinjeg neprijatelja. I tu neće stati.
- Pčelarstvom se bavimo više od petnaest godina. Sve je počelo tako što je roj pčela sleteo na šljivu u dvorištu, da bi danas imali više od 300 košnica. Razvojem pčelarskog gazdinstva proizvodnja se sa konvencionalne proširila do organske sa kojom smo započeli 2019. godine konverzije. U ponudi imamo više vrsta meda: lipov, bagremov, livadski, šumski med, do uljane repice. Pravimo i mešavine sa medom, propolis, matičnu mleč, polen, pergu. Pred nama je veliki poduhvat da nastavljamo širenje organskog pčelarstva, a naš organski med je uveliko u ponudI - priča za Plodnu zemlju Darko Batinić.
Organska proizvodnja meda zahteva i ispunjenje određenih uslova. Ona nije jednostavna, prati je administracija, mora biti proverljiva, ima svoje specifičnosti i pravila i zahteva veća ulaganja.
- Sve morate da prilagodite organskoj proizvodnji. Prvo je da se zameni celokupni vosak. Potom mora da se vodi računa o bojama na košnici, a isključivo se koristite uljana ili vodena farba. Žice u ramovima moraju da budu prohromske. Podrazumeva se zabrana upotrebe bilo kog pesticida u borbi protiv spoljnih parazita medonosnih pčela. Svake godine proizvodnja mora da se sertifikuje od nadležnih institucija koje se tim poslom bave - ističe Darko.
Upravo zbog visokih troškova za organsku proizvodnju je veoma bitna podrška institucija. Batinići su je imali. Zahvaljujući konkursu Svetske banke pre nekoliko godina dobili su novac za nabavku zglobne mašine za utovar košnica, a što im je mnogo olakšalo seobu pčelinjaka.
- Zahvaljući grantu od Inovacionog fonda Srbije konstruisao sam mašinu koja toplotom uklanja varou, a što se u organskoj proizvodnji pokazalo kao najbolji način uklanjanja ove štetočine. Grant od NLB Komercijalne banke od pre dve godne čiji smo klijenti iskoristili smo za nabavku solarnih panela, pa tako ne trošimo električnu energiju kada proizvodimo med i koristimo mašine - ističe Darko.
Kilogram organskog meda 2.000 dinara
Prve godine Darko je uspeo da proizvede tonu organskog meda. Organski med je, zbog načina proizvodnje i velikog ulaganja, skuplji od konvencionalnog, kilogram košta 2.000 dinara, zato ovaj mladi pčelar šansu vidi u izvozu, a imali su razgovore za tržište Azije. Inače najzastupljeniji je organski livadski med, a u ponudi su i od uljane repice, suncokreta i livadski.
- Organski med je jačeg i lepšeg ukusa. U organskom pčelarstvu, prilikom paše, košnice se ne smeju nalaziti u krugu od tri kilometara u prečniku od magistralnih puteva i njiva koje se prskaju. Bilje za ispašu pčela mora biti samoniklo ili iz organske proizvodnje. Takođe, ne sme se koristiti ništa od pesticida za zaštitu pčela od krpelja koji ih napadaju. Testirali smo sredstva koja su dozvoljena kao što su mešavina eteričnih ulja i oksalna kiselina što se nije dobro pokazalo protiv varoe i počeo sam da razvijam novu tehniku mašinu koju sam patentirao - ukazuje Darko.
Kada je reč o narednom periodu, kaže da će razvoj biti u pravcu osnaživanja organske proizvodnje, a više će se posvetiti i samoj prodaji i promociji. Pokušaće da budu bliži kupcima, te da ne plasiraju proizvode preko preprodavaca.
Zimovnik u Carskoj bari
Zimovnik pčela gazdinstva Batinić nalazi se na Carskoj bari, ali potom u potrazi za medom, košnice sele po celoj Vojvodini. Konvencionalna proizvodnja meda je sa komercijalnih terena uljane repice i suncokreta, dok se na bagrem odlazi južno od Dunava. Od ukupnog broja košnica 50 su isključivo u organskoj proizvodnji. Organske pčele odvoze u Belu Crkvu na imanje Ecoagri Serbia, koje ima 2.800 hektara u organskoj proizvodnji pod uljanom repicom i suncokretom. Idu i na lipovu pašu u pojasu Tise. Posle prve godine koja je konverzija sve ostaju trajno u organskoj proizvodnji.
- Najveći troškovi su za prihranu i kupovinu organskog šećera, kao i troškovi goriva, a što su dalji tereni ispaše to su veći. Od skora imamo i električni punjač za automobile, pa na taj način ono što čini veliki trošak – dostava meda potrošačima, drastično smo smanjili. Za svega 120 dinara za jednu vožnju do Beograda sada mogu da obavljamo isporuku električnim automobilom. Možete i lično doći po svoj med električnim automobilom, punjač je javni, nalazi se na ogradi ispred kuće, a kupovina tegle meda je uslov za punjenje - kaže Darko Batinić dok se sprema da novu turu bagremovog meda izvrca iz punih ramova. Električna energija se ne troši, mašine rade na solarni pogon.
CENA TREŠANJA PO KILOGRAMU PREŠLA GRANICE - Ali kada čujete koliko prodavci zarade od jednog, možda im i nećete zameriti