Slušaj vest

Gajenje domaćih autohtonih rasa u Srbiji pored podsticaja države koji nisu zanemarljivi, predstavlja i prilično unosan biznis za sve one koji se odluče da otpočnu proizvodnju i uzgoj životinja.

Ministarstvo poljoprivrede pravilnikom je odredilo koje su to domaće autohtone rase koje bi trebalo zaštiti. Kada su u pitanju domaće rase živine koje donose pristojnu zaradu, a koje treba zaštiti to su najviše somborska kaporka, banastki gološijan, kosovski pevač, i svrljiška kokoš.

- Ministarstvo je opredelilo značajna sredstva za podsticaje i uzgoj autohtonih rasa živine, u budžetu za očuvanje životinjskih genetičkih resursa, odnosno domaćih rasa daje 400 dinara po grlu. Za somborsku kaporku ili banatskog gološijana na primer.

Takođe pre dve godine pojedine opštine su davale piliće za uzgoj ovih rasa, konkretno gološijana i somborske kaporke, ali je uslov bio da ukoliko se odlučite za uzgoj minimum grla bude pedeset jedinki, odnosno koka – rekao je ekonomista i uzgajivač živine Nikola Draganić, koji je jedan od pionira u uzgoju domaćih autohtonih rasa.

O somborskoj kaporki Draganić kaže da je vrsta kokoške koja se drži u slobodnom uzgoju, a gaje se prevashodno za jaja i meso, koje je izuzetnog kvaliteta.

– Ona nosi sve najbolje osobine vrsta od kojih je nastala. Nije joj neophodna velika količina hrane, a meso i jaja su joj izuzetnog kvaliteta. Ova vrsta prevsahodno namenjena je slobodnom uzgoju, pa joj i zbog načina držanja nije neophodna velika količina hrane – objasnio je.

Nikola Draganić kaže da ni subvencije koje su opredeljene za uzgoj autohtonih vrsta živine nisu zanemrljive iako na prvi pogled deluje da za 50 koka dobijete svega 20.000 dinara godišnje.

– Pod pretpostavkom da gajite koke na otvorenom odnosno da se bavite organskim uzgojem, a da ste za novac od subvencije kupili kukurz , ta subvencija je skoro dovoljna da nisu potrebna dalja ulaganja u hranu. Ovom subvencijom skoro pokrivate troškove hrane za somborku kaporku koja jede i gliste i crviće i mnogo toga sa otvorenog – kazao je.

Somborska kaporka vrsta kokoške koja se drži u slobodnom uzgoju Foto: Printscreen/Facebook, RINA/Privatna arhiva, RINA

Uzimajući u obzir da se ove vrste, poput somborske kaporke ili banatskog gološijana gaje na otvorenom i za njihovu ishranu se primenjuje organski vid hranjena, uzgajivači lako mogu obezbediti sertifikat organske proizvodnje. Uz posedovanje tog sertifikata i jaja ovih kokošaka su tri puta skuplja od onih sa farme objasnio je on.

– Može se ostvariti dosta uspešna zarada, somborska kaporka je srednje teška rasa i sa šest meseci dostižu dva ipo do tri kilograma, petlovi su teški tri i po do četiri kilograma, mesečno snesu od 180 do 220 jaja u zavisnosti od hranjenja i uslova u kojima se drže. Na osam ženki ide jedan petao tako da onaj ko ima pedestak koka, može očekivati 10.000 jaja od njih, uz sertifikat o organskoj proizvodnji ta jaja se prodaju tri puta skuplje od onih sa farme – rekao je on.

Draganić koji je po struci ekonomista savetuje u ulaganje u mini inkubatore svima koji za to imaju mogućnost.

– Ja sam kao ekonomista došao čak i do bolje računice. Somborskih kaporki ima manje od banatskog gološijana tako da ukoliko se ljudi odluče da gaje kaporku, pile uzgojeno od čistog genetskog materijala, košta 200 dinara. Ukoliko pak prodaju jaje za dalji uzgoj, cena jajeta je jedan evro i tu uz malo truda i leži potencijalna zarada - rekao je Nikola Draganić.

biznis.kurir.rs/Bizportal