Ovčarska proizvodnja u poslednje vreme doživljava procvat u Šumadiji i Pomoravlju, što je rezultiralo time da postane druga najzastupljenija stočarska grana u ovom regionu. Glavni razlozi za ovakav rast su povećane subvencije, pomoć lokalnih samouprava pri obnovi stada i lakše održavanje ovaca u poređenju sa drugim domaćim životinjama. Ovce su manje zahtevne, zahtevaju manje posla i rada, te je njihovo držanje postalo privlačnije za mnoge poljoprivrednike.

Svetislav Sinđelić iz sela Kutlovo kod Kragujevca već 25 godina bavi se intenzivnom poljoprivredom i na svom imanju oduvek je držao ovce. Njegovo iskustvo pokazuje da ovce traže manje truda u poređenju sa krupnom stokom, jer su manje zahtevne po pitanju hrane i održavanja. Ovce mogu gotovo cele godine da pasu, što smanjuje potrebu za kabastom hranom u jaslama. Sinđelić napominje da trenutna cena za jagnje varira između 400 i 500 dinara po kilogramu, što čini ovčarsku proizvodnju isplativom.

profimedia0549319265.jpg
Canetti / Alamy / Alamy / Profimedia 

Koje se to ovce uzgajaju?

U Šumadiji su zastupljene različite rase ovaca, ali se Sinđelić odlučio za sjeničku pramenku, koju smatra najmanje zahtevnom i najprikladnijom za lokalne uslove. Prema njegovim rečima, sjenička pramenka je poznata po svojoj otpornosti, lakoći održavanja i visokim prinosima prilikom jagnjenja. Prosečna težina ove rase iznosi oko 80 kilograma, a ona dobro podnosi pašu i daje dobre rezultate u priplodu. Sinđelić je zadovoljan ovom rasom jer mu je svaka ovca donosila blizance, a njihovo održavanje nije zahtevalo intenzivnu brigu.

Ekspanzija ovčarstva u Šumadiji, kako objašnjava savetodavac Goran Joksić, dodatno je podstaknuta subvencijama. Naime, subvencije su ove godine povećane na 10.000 dinara po ovci, a možda će sledeće godine biti i veće. Ova finansijska podrška motiviše poljoprivrednike da se bave ovčarstvom, jer donosi značajne povlastice i olakšice. Takođe, poljoprivrednici koji predaju jagnjad klanicama dobijaju dodatnih 2.000 dinara po jagnjetu, što čini ovaj vid stočarstva još privlačnijim. Prema Joksiću, ovčarstvo ne zahteva specijalne uslove, intenzivnu proizvodnju niti svakodnevni nadzor, što ga čini jednostavnijim i lakšim za upravljanje.

Prosečan broj ovaca na imanjima u Šumadiji kreće se između 50 i 60 grla. Lokalna samouprava Kragujevca takođe pomaže poljoprivrednicima kroz robne rezerve, omogućavajući im obnovu stada, što dodatno podržava razvoj ovčarstva u ovom regionu. Ovakva podrška, zajedno sa povoljnim uslovima držanja ovaca, doprinosi daljem širenju ove stočarske grane u Šumadiji i Pomoravlju.

biznis.kurir.rs/Agro Tv