Slušaj vest

Reč je o uzgoju, dresuri i prodaji pasa obučenih za pronalazak „crnog i belog zlata“. Sa ekspanzijom tartufarenja u Srbiji, potražnja za četvoronožnim ekspertima doživela je nezapamćen skok, a odgajivačnice i dreseri jedva uspevaju da zadovolje potrebe tržišta.

Za razliku od samog sakupljanja gljiva, gde ishod dana zavisi od vremenskih prilika, konkurencije i puke sreće, biznis sa prodajom i obukom pasa predstavlja čistu matematiku i industriju koja dreserima donosi milionske prihode u dinarima.

Istraživali smo kako funkcioniše ovo specifično tržište u Srbiji, koje su rase najtraženije i koliko se tačno novca može zaraditi od školovanja samo jednog psa tragača.

shutterstock-1715950897.jpg
Foto: Shutterstock

Početna investicija u dreserski biznis: Nabavka genetskog potencijala

Osnovu ovog biznisa čini rasa Lagoto Romanjolo (Lagotto Romagnolo), italijanski vodeni pas koji se zbog svog urođenog nagona za kopanjem, blage naravi i izuzetnog njuha pokazao kao apsolutni šampion na srpskim terenima. Pored njih, dreseri često obučavaju i labradore ili kokere, ali Lagoto drži preko 80 odsto učešća na tržištu.

Da bi dreser započeo uspešan biznis, neophodno je da u startu investira u vrhunsko muško i žensko štene sa jasnim pedigreom (od roditelja koji su dokazani radni psi na terenu).

  • Nabavka vrhunskog šteneta sa papirima: Košta između 35.000 i 60.000 dinara (300 do 500 evra).
  • Troškovi hrane, vakcina i nege do radne zrelosti (oko godinu dana): Iznose oko 50.000 dinara po psu.

Pravi kapital u ovom poslu nije sam pas, već znanje i vreme koje dreser ulaže. Obuka počinje od drugog meseca života kroz igru sa lopticama premazanim uljem od tartufa, a završava se stotinama sati provedenih na terenu u šumi, gde pas uči da ignoriše divljač i druge pse i fokusira se isključivo na miris podzemne gljive.

Tartufi
Koliko koštaju tartufi Foto: Shutterstock

Cenovnik na domaćem tržištu: Koliko vredi školovan pas?

Cene pasa na srpskom tržištu su strogo stepenovane prema njihovom znanju i iskustvu, a formiraju se isključivo u direktnom dogovoru dresera i kupca, nakon provere psa na terenu.

  • Pas sa osnovnom obukom (zna miris i osnove kopanja): Prodaje se po ceni od 70.000 do 120.000 dinara (600 do 1.000 evra). Ove pse uglavnom kupuju hobisti koji žele sami da ih usavršavaju.
  • Formiran i iskusan pas tragač (spreman za sezonu): Na domaćem tržištu dostiže cenu od 180.000 do 350.000 dinara (1.500 do 3.000 evra). Ovo je "osnovni paket" za profesionalne tartufare jer pas garantuje povrat investicije kroz ulov.
  • Vrhunski šampioni (psi sa izuzetnom brzinom i genetikom): Neretko se prodaju strancima (kupcima iz Italije, Francuske i SAD) za cifre od 470.000 pa do preko 700.000 dinara (4.000 do 6.000 evra).
1802-profimedia.jpg
Foto: Profimedia

Realna godišnja računica: Koliki je čist profit dresera?

Kada se govori o stvarnim prihodima u ovom poslu, za primer se može uzeti dreser srednje veličine u Srbiji koji tokom jedne kalendarske godine odgoji, socijalizuje i uspešno obuči pet radnih pasa podeljenih u srednju i visoku klasu. Bruto prihodi od prodaje u ovom scenariju formiraju se tako što se tri psa srednje klase prodaju po ceni od 240.000 dinara po jedinki, što donosi 720.000 dinara, dok se preostala dva psa visoke klase, namenjena isključivo profesionalcima, plasiraju za po 360.000 dinara, generišući još 720.000 dinara. To u zbiru daje ukupan bruto prihod od 1.440.000 dinara na godišnjem nivou.

Sa druge strane, troškovi poslovanja koji obuhvataju odgoj, kvalitetnu ishranu, redovnu veterinarsku negu i gorivo za svih pet pasa takođe zahtevaju precizno planiranje. Nabavka pet štenadi, ukoliko dreser nema sopstveno leglo, košta 175.000 dinara, odnosno 35.000 dinara po psu. Premium hrana, suplementi za razvoj njuha i redovne posete veterinaru tokom godinu dana iznose oko 50.000 dinara po psu, što za celo leglo daje cifru od 250.000 dinara. Kada se na to dodaju troškovi goriva za neprekidne odlaske u šumu radi obuke na realnom terenu u iznosu od 120.000 dinara, ukupni rashodi dostižu 545.000 dinara.

Podvlačenjem crte dolazi se do podatka da čist godišnji profit iznosi 895.000 dinara, što dreseru obezbeđuje prosečnu neto mesečnu zaradu od oko 75.000 dinara sa relativno malim brojem životinja. Ukoliko odgajivačnica proširi kapacitete na 10 do 12 pasa godišnje i počne da koristi sopstveno leglo, čime se eliminiše trošak kupovine štenaca, čist profit lagano prelazi granicu od dva miliona dinara godišnje, otvarajući prostor za zapošljavanje pomoćnika i ulaganje u profesionalne bokseve i poligone.

shutterstock-2217302935.jpg
Foto: Shutterstock

Razvoj biznisa kroz pansion i uslužno školovanje tuđih pasa

Biznis sa psima za tartufe u Srbiji već odavno se ne svodi isključivo na klasičnu i bazičnu formulu kupovine, obuke i dalja preprodaje sopstvenih životinja. Pametni preduzetnici i iskusni kinolozi brzo su uvideli da veliki broj ljudi, privučen pričama o lakoj zaradi od gljiva, kupi rasnog psa ali ubrzo shvati da nema ni adekvatnog znanja, ni strpljenja, a pre svega ni slobodnog vremena da ga samostalno dresira. Upravo iz te realne potrebe na tržištu se razvio izuzetno profitabilan pod-biznis koji podrazumeva pansion i uslužno školovanjetuđih kućnih ljubimaca na posedu dresera.

Ova specifična usluga podrazumeva da vlasnik ostavlja svog psa na kompletan smeštaj, ishranu i svakodnevni intenzivni trening, za šta dreseri naplaćuju između 35.000 i 60.000 dinara mesečno, u zavisnosti od reputacije same odgajivačnice. Kako proces formiranja pouzdanog tragača obično traje između dva i tri meseca, dreser po samo jednom gostujućem psu prihoduje i do 180.000 dinara.

Velika prednost ovog modela poslovanja leži u tome što on obezbeđuje konstantan i predvidiv priliv gotovog novca tokom cele godine, bez ikakvog finansijskog rizika od uginuća sopstvene životinje ili iznenadnih fluktuacija i kriza na tržištu preprodaje pasa. Zbog svega navedenog, uslužno vođenje i školovanje pasa postalo je siva eminencija i stub stabilnosti ovog posla, svrstavajući ovu delatnost u sam vrh najprofitabilnijih i najsigurnijih grana u modernoj domaćoj kinologiji i specifičnim granama agrara.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.