Slušaj vest

Najveća veštačka reka na svetu koštala je 79 milijardi američkih dolara, prostire se na 2.700 kilometara kanala, tunela i akvadukta i već je prenela 76,7 milijardi kubnih metara vode sa vlažnog juga ka sušnom severu Kine, čime je potpuno promenila vodnu mapu zemlje.

U trenutku kada se severna Kina suočavala sa jednom od najtežih kriza vode na planeti, pri čemu je Žuta reka (Huangho) presušivala u velikim delovima, a pritoka reke Hai nestajala tokom većeg dela godine, kineski inženjeri su osmislili projekat kakav nijedna druga država nije ni pokušala: veštačku reku u Kini koja može da prenosi vodu na nivou celog kontinenta.

Prema podacima brazilskog Ministarstva regionalnog razvoja, koje je projekat posetilo u okviru tehničke misije, ovo je najveći poduhvat u oblasti bezbednosti vode na svetu.

Sistem snabdeva skoro 185 miliona ljudi u gusto naseljenim i industrijalizovanim područjima severne Kine. Osim toga, do aprila 2026. godine već je prebačeno 76,7 milijardi kubnih metara vode.

Tri veštačke rečne rute Kine

Projekat se sprovodi kroz tri glavne rute: istočnu, centralnu i zapadnu. Kada budu u potpunosti završene, zajedno će imati kapacitet prenosa od 44,8 milijardi kubnih metara vode godišnje.

Istočna ruta se proteže na 1.112 kilometara kanala i tunela. Ona koristi istorijski Veliki kanal Peking-Hangdžou, koji je najstariji veštački plovni put na svetu. U funkciji je od 2013. godine i ima godišnji kapacitet od 14,8 milijardi kubnih metara.

Na ovoj ruti inženjeri su postavili 13 crpnih stanica sa više od 100 kompleta motornih pumpi. Ukupna snaga na pojedinim deonicama prelazi 454 megavata.

Protok se odvija bez potrebe za pumpanjem

Đuzepe Vijeira, brazilski nacionalni sekretar za bezbednost vode, opisao je šta je video tokom tehničke posete: „Imali smo priliku da posetimo neke crpne stanice, koje imaju više od 13 instaliranih stanica samo na istočnom kraku. Ukupno, ovih 13 ima više od 100 kompleta motornih pumpi instaliranih i u radu.“

S druge strane, Centralna ruta se proteže između 1.264 i 1.400 kilometara, od rezervoara Danđiangkou do Pekinga. Veći deo protoka odvija se gravitacijom, bez potrebe za pumpanjem.

Ova ruta prelazi Žutu reku kroz dva velika podzemna tunela. Takođe, ona obezbeđuje 70% ukupne vode koja dolazi iz slavina u Pekingu, što pokazuje koliko je kineska prestonica zavisna od ovog sistema.

Zapadna ruta je i dalje u fazi planiranja. Kada bude završena, imaće kapacitet prenosa od 17 milijardi kubnih metara godišnje, ali se suočava sa velikim tehničkim i ekološkim izazovima.

Biznis Kurir/N1info.ba