Slušaj vest

Sredinom novembra dospeva poslednja, četvrta rata poreza na imovinu za ovu godinu. Porez se ne plaća samo na vidljive objekte, već na sve što je trajno povezano sa zemljištem i čini njegov funkcionalni deo.

Šta sve spada u nepokretnosti

U nepokretnosti spadaju zemljište (građevinsko, poljoprivredno, šumsko), zgrade i svi prateći objekti – stanovi, garaže, podrumski i podzemni prostori. Porez se plaća i za nelegalne objekte ako su fizički spojeni sa zemljištem i koriste se.

Montažni i privremeni objekti podležu porezu samo ako se ne mogu premestiti bez oštećenja. Dakle, ugrađeni bazeni ili montažne kuće jesu nepokretnosti, dok su kamp-prikolice, kiosci i šatori pokretne stvari i ne oporezuju se.

Na svu imovinu koja ima vlasnika plaća se porez

- Zanimljivo je i to da se porez plaća i kada vlasnik nema direktan pristup svom zemljištu – recimo, ako nema izgrađen prilazni put. Dovoljno je da poseduje pravo svojine, državine ili korišćenja, i obaveza postoji”, ističu pravnici iz kancelarije Stojković Advokati za Biznis.rs.

Materijal nije presudan – bitno je da li se objekat može pomeriti. Sve zgrade, podzemni objekti, bunari, putevi i instalacije smatraju se nepokretnostima, dok kontejneri, cisterne na točkovima ili portirnice koje se lako premeštaju nisu predmet poreza.

Nadstrešnice do 10m2 ne podležu dodatnom porezu

Garaže i parking mesta takođe podležu porezu ako postoji pravo svojine ili korišćenja. Čak i platformski sistemi se oporezuju ako su trajno ugrađeni.

Manji elementi uređenja dvorišta – staze, ograde, nadstrešnice do 10 kvadrata i fontane – ne smatraju se posebnim nepokretnostima i ne podležu dodatnom porezu.

Kurir Biznis/Biznis.rs