Slušaj vest

Ove nedelje cena srebra je dostigla skoro 37 dolara (32 evra) po unci – najviši nivo u poslednjih 13 godina. Samo u prvih deset dana juna, metal je zabeležio rast od 10 procenata, čime je privukao pažnju investitora širom sveta. Mnogi se pitaju da li će srebro probiti istorijski maksimum od 50 dolara (44 evra) iz aprila 2011. godine, izvestio je Euronews.

Analitičari više ne postavljaju pitanje da li, već kada će srebro ponovo dostići vrhunac. Tu pretpostavku potkrepljuju snažna industrijska tražnja, ograničena ponuda i rastuće interesovanje institucionalnih investitora, dok tehnički i makroekonomski pokazatelji idu u prilog srebru.

Otavio Kosta iz kompanije Crescat Capital smatra da srebro ulazi u novu fazu dugoročnog uzlaznog trenda. Srebro tradicionalno kasni za zlatom u ranim fazama tržišnih ciklusa plemenitih metala, ali ga često nadmaši u kasnijim fazama. Odnos cene zlata i srebra naglo je pao sa istorijski visokog nivoa od 100 na znatno niže vrednosti, što ukazuje na preusmeravanje kapitala iz zlata u srebro.

Pol Sijana iz Bank of America ističe da je testiranje granice od 50 dolara „realno dostižno“ jer tržišna pozicioniranost i zamah još uvek nisu dostigli svoj vrhunac. Rašad Hadžijev ide i korak dalje – procenjuje da bi trenutni proboj mogao dovesti cenu do 60 dolara (52 evra) po unci. Prethodni probijanja iz 2010. i 2020. rezultirala su rastom od 150, odnosno 60 procenata.

Ovog puta, uzlazni trend ne pokreću samo monetarni razlozi, već i snažan industrijski rast. Srebro je ključni materijal u solarnoj industriji, proizvodnji električnih vozila i mikroelektronici. Prema podacima Silver Institute-a, udeo solarne industrije u ukupnoj potražnji porastao je sa 12 odsto u 2022. na 25 odsto u 2024. Projekcije pokazuju da bi do 2030. godine potrošnja samo u toj grani mogla da dostigne 370 miliona unci, u poređenju sa sadašnjih 220 miliona.

Katus Research upozorava da tržište trenutno ispunjava sve tri takozvane „Bafetove indikacije za srebro“: rastući deficit u ponudi, stagnaciju proizvodnje i opadanje zaliha. Istorijski gledano, ti faktori prethode najjačim tržišnim usponima.

Ipak, deo stručnjaka upozorava da bi preokret u makroekonomskim i geopolitičkim uslovima mogao da uspori rast cene srebra. Ukoliko Trampova administracija pokaže odlučne korake u obuzdavanju budžetskog deficita, tržišta bi mogla povratiti poverenje u dolar i državne obveznice, što bi smanjilo potražnju za plemenitim metalima.

Međutim, strukturna potražnja za srebrom – posebno u kontekstu energetske tranzicije – verovatno neće oslabiti. To bi moglo dugoročno podržati cenu, čak i ako se makroekonomski pritisci smanje, navode investitori.

Kurir Biznis/Poslovni.hr