Slušaj vest

U periodu od 2019. do 2023. godine, privatne zdravstvene ustanove ne samo da su duplirale broj pregleda već su i ostvarile dvostruko veće prihode.

Komisija za zaštitu konkurencije (KZK) u Sektorskoj analizi stanja i uslova konkurencije na tržištu privatnih zdravstvenih usluga, navodi da je privatni sektor postepeno dobijao na značaju zbog prednosti koje nudi - brzo zakazivanje pregleda kod željenog lekara, kraće vreme čekanja na pregled, bolji uslove lečenja i korišćenje moderne medicinske opreme.

Te prednosti su omogućile da privatne zdravstvene ustanove postaju iz godine u godinu sve privlačnije pacijentima kako onima u Srbiji, tako i onima iz inostranstva, a privatno zdravstvo sve profitabilnije.

Ko se bolje snalazi na tržištu zdravlja u Srbiji

U Srbiji je u 2022. godini, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, dostavljenim Komisiji za zaštitu konkurencije, postojalo 311 zdravstvenih ustanova u državnom vlasništvu, dok su u privatnom vlasništvu i privatnoj praksi iste godine poslovale 6.564 zdravstvene ustanova.

Prema podacima koje je Agencija za privredne registre (APR) dostavila Komisiji, ukupan broj privatnih zdravstvenih ustanova iznosio je 692, pri čemu je najveća koncentrisanost opštih bolnica i domova zdravlja u Beogradu.

- Beograd postaje značajna destinacija na mapi privatnog zdravstvenog turizma, gde dolazi veliki broj pacijenata, kako iz regiona, tako i iz dijaspore, imajući u vidu nivo usluga i za njih povoljnije cene u odnosu na zemlje iz kojih dolaze - navodi Komisija u izveštaju.

Najčešće kod urologa, najređe kog oftalmologa

Kada je u pitanju ukupan broj pregleda u opštim bolnicama i domovima zdravlja, podaci 15 učesnika koji su dostavili podatke Komisiji, pokazuju da je u 2023. godini bilo oko 4,3 miliona pregleda, što predstavlja rast od oko 55 odsto u poređenju sa 2019. godinom.

Kada privatno zdravstveno osiguranje postane investicija u radnu snagu

Što se tiče strukture prihod zdravstvenih ustanova, prihodi od fizičkih lica učestvuju sa oko 75 odsto u proseku, dok ostatak dolazi od pravnih lica, koja u sve većem broju uključuju privatno zdravstveno osiguranje, gledajući na to kao investiciju u produktivnost i zadovoljstvo radnika.

- Obe kategorije prihoda zdravstvenih ustanova beležile su rast i to po osnovu fizičkih lica za oko 70 odsto, dok po osnovu pravnih lica za oko 160 odsto u proseku u petogodišnjem periodu - navodi se u izveštaju.

biznis.kurir.rs/bloomberg adria