KONCERTNA INDUSTRIJA U HRVATSKOJ PORASLA ZA 500 ODSTO! Aleksandra Prijović prva na listi najprodavanijih izvođača, nadmašila čak i NJEGA
U Hrvatskoj u 2024. ostvareno rekordnih 80 miliona evra prihoda, 51% više nego 2023.
Saznali smo ko su muzičari i hitovi koji će 2024. učiniti muzičkom i proslavili ih na prošlonedeljnoj Cesarica Gala Parti-u u zagrebačkoj Laubi. Očekivano, najviše glasova skupio je Marko Purišić, poznatiji kao Babi Lasagna, a njegov "Rim Tim Tagi Dim", kojim je osvojio glasove i srca evrovizijske publike, hrvatski je hit godine, a posebnu pažnju privukla je i rang lista najprodavanijih pesama na sceni.
Međutim, ono što vredi istaći, osim imena prošlogodišnjih pobednika u raznim kategorijama, su konkretni finansijski rezultati ostvareni u ovoj poslovnoj niši prodajom karata, koji su definitivno prošle godine oborili sve rekorde.
Muzika je uvek popularna
Sudeći po honorarima, koje za muzičke autore tradicionalno ubire stručna služba Hrvatskog društva kompozitora ZAMP, u 2024. godini koncertna industrija je prošle godine ostvarila 80 miliona evra prihoda. Ova cifra se zasniva na 6% prihoda od autorskih prava koje ide ZAMP-u, a prošle godine je po tom osnovu ostvario 4,7 miliona evra.
Top lista najprodavanijih koncertnih izvođača neovisno o zemlji porekla
1. Aleksandra Prijović
2. Ed Sheeran
3. Prljavo kazalište
4. Marko Perković Thompson
5. Lepa Brena
6. Severina
7. Doris Dragović
8. Dragana Mirković
9. Zdravko Čolić
10. Marija Šerifović
11. Nick Cave & The Bad Seeds
12. Baby Lasagna
13. Dražen Zečić
14. Nina Badrić
15. Miroslav Škoro
ZAMP kaže da je ovo značajan skok u odnosu na 2023. godinu, čak 51 odsto. Trend je pozitivan i ukupni prihodi su izdašni, najviše zahvaljujući popularnoj i zabavnoj muzici, ali ono što je zanimljivo i ohrabrujuće je da je talas povećane potražnje zahvatio i scenu klasične muzike. Autorske naknade sa ovih koncerata porasle su za 83 odsto, a ZAMP navodi da su autori muzike na ovim koncertima zaradili skoro 294.000 evra.
Muzički i muzički događaji oduvijek su bili popularni u Hrvatskoj, a koliko je, nakon kraće pauze zbog korona virusa, scena postala dinamičnija i događanja na terenu cvetaju, osvajaju publiku, najbolje govore poređenja sa prethodnim podacima ZAMP-a. Milan Majerović Stilinović, portparol HDS ZAMP-a, skrenuo je pažnju i na podatke iz 2010. godine u kojoj je održano 535 pojedinačnih koncerata, a za koju je ZAMP tražio oko 5,4 miliona kuna autorskih prava, preračunato u današnju valutu oko 0,7 miliona evra.
A tada je prosječna stopa tantijema u odnosu na ukupan prihod od koncerata iznosila 6%, pa prema ZAMP-u nije teško zaključiti da je finansijska težina tih koncerata bila otprilike 17 puta veća, odnosno da je iznosila oko 92 miliona kuna. Uz redovne klupske nastupe, koji često uključuju i DJ programe kao sve jači segment koncertne industrije, dodaju, može se zaključiti da je finansijska težina koncertne industrije u Hrvatskoj u 2010. godini iznosila više od 100 miliona kuna.
Ukratko, ZAMP zaključuje da je hrvatska koncertna industrija u 15 godina imala impresivan razvoj, koji su pratili i finansijski rezultati, po stopi od oko 500%. Rezultat sa kojim danas malo industrija može da se takmiči.
Kurir Biznis/Poslovni.hr
KO OVO JEDNOM PROBA KOD NJIH, UVEK IM SE VRAĆA! Petrovići sve prave ručno, a od ovih proizvoda zarađaju debele pare