Slušaj vest

Prenatrpane ulice, sve skuplje nekretnine, nedostatak stanova za lokalno stanovništvo i sve veći pritisak na životnu sredinu samo su neke od ozbiljnih posledica masovnog turizma u brojnim popularnim destinacijama. Dok milioni ljudi dolaze na odmor, stanovnici se sve češće suočavaju sa problemima koje donosi preveliki broj posetilaca.

Zbog toga američki izdavač turističkih vodiča Fodor’s Travel svake godine objavljuje takozvanu "No List“, odnosno spisak destinacija u kojima je turizam dostigao granice održivosti i kojima bi dobro došao predah od velikog broja turista. Na ovogodišnjem spisku nalazi se osam mesta, među kojima su čak četiri evropske destinacije.

Abanija na listi za izbegavanje

Među njima je Albanska rivijera, koja je donedavno važila za jedno od poslednjih skrivenih mediteranskih odredišta. Turiste je privlačila prelepim plažama, pristupačnim cenama i manjim gužvama u poređenju sa popularnim letovalištima. Međutim, njena popularnost poslednjih godina naglo je porasla.

Albanija je 2025. godine zabeležila približno 12,5 miliona međunarodnih dolazaka, a u mestima poput Ksamila i Dhermija sve brže se grade hoteli i vile za odmor. Problem je u tome što infrastruktura, uključujući kanalizaciju i sisteme za upravljanje otpadom, ne prati uvek tempo izgradnje. Ekološka udruženja upozoravaju i na planove za izgradnju velikih turističkih kompleksa u zaštićenim područjima.

Bali, italijanska obala i Korzika

Slični problemi prisutni su i na Baliju u Indoneziji. Ostrvo je 2025. godine posetilo gotovo sedam miliona međunarodnih turista, uz veliki broj domaćih posetilaca. Jedan od najočiglednijih problema jeste upravljanje otpadom, koje u pojedinim delovima ostrva nije dovoljno razvijeno, pa stanovnici ponekad spaljuju smeće na otvorenom. Istovremeno, pirinčana polja sve češće ustupaju mesto hotelima, vilama i bazenima.

Na spisku je i italijanska obala, konkretno Amalfi, jedan od najpoznatijih turističkih regiona u zemlji. Njegova popularnost tokom letnjih meseci stvara velike saobraćajne probleme na uskim obalskim putevima kojima istovremeno prolaze autobusi, automobili, taksiji i vozila za prevoz turista. Dovoljan je jedan kvar ili saobraćajna nezgoda da se saobraćaj ozbiljno uspori.

Osim toga, velika potražnja za turističkim smeštajem podigla je cene nekretnina i zakupa, zbog čega lokalni radnici i mladi sve teže pronalaze pristupačan dom.

Četvrta evropska destinacija je Korzika. Prema francuskim statističkim podacima, oko 36,7 odsto stambenih objekata na ovom ostrvu 2023. godine činili su drugi ili povremeni domovi. Tokom leta broj ljudi na ostrvu gotovo se udvostručuje, što stvara dodatni pritisak na vodosnabdevanje, saobraćaj i javne usluge.

Deo lokalnog stanovništva protivi se kupovini nekretnina za odmor, posebno kada ih kupuju strani državljani, jer smatraju da takva potražnja otežava pronalaženje doma ljudima koji žive na ostrvu. Poslednjih godina zabeleženi su i napadi na kuće za odmor, a u avgustu je naoružana separatistička grupa pretila posetiocima.

Edinburg, Kjoto i Ngorongoro u Tanzaniji


Problem masovnog turizma nije ograničen samo na letovališta. Sa njim se sve teže nosi i škotski Edinburg, posebno njegovo istorijsko jezgro. U poznatoj ulici Rojal Majl prodavnice i ugostiteljski objekti namenjeni turistima sve više zamenjuju prostore koji su nekada služili lokalnom stanovništvu.

Kratkoročno izdavanje smeštaja dodatno opterećuje tržište nekretnina, a tokom festivalske sezone grad se suočava sa velikim gužvama. Od jula je uveden i porez od pet odsto na plaćena noćenja, koji se primenjuje na prvih pet noći boravka, a prikupljeni novac namenjen je finansiranju gradskih usluga.

Na spisku se našao i japanski Kjoto, koji je 2025. godine zabeležio čak 62,8 miliona poseta radi razgledanja i odmora. Najveće gužve stvaraju se oko poznatih hramova i u javnom prevozu, gde stanovnici često teško mogu da se kreću zbog velikog broja turista i njihove prtljage.

U istorijskoj četvrti Gion stanovnici su odlučili da pojedine privatne uličice zatvore za turiste, nakon pritužbi na uznemiravanje i nametljivo fotografisanje.

Spisak uključuje i zaštićeno područje Ngorongoro u Tanzaniji, gde se turizam isprepleo sa ozbiljnim sporovima oko prava lokalnog stanovništva.

Tokom turističke godine 2024/2025. tamo je zabeleženo više od 1,06 miliona posetilaca, a planira se povećanje smeštajnih kapaciteta sa 1.555 na više od 2.590 kreveta.

Istovremeno, oko 100.000 pripadnika naroda Masai suočava se sa pritiscima u vezi sa ostankom na svojoj zemlji. Organizacija Hjuman rajts voč dokumentovala je slučajeve raseljavanja, a Međunarodni savez solidarnosti Masaja pozvao je na bojkot putovanja u ovo područje sve dok se raseljavanje ne zaustavi.

Kurir Biznis/Dnevno.hr