RADIĆEMO DO GROBA! Srbi se žale na starosnu granicu za penziju, Francuzi protestuju, da vidite koliko se tek radi u Evropi
Proteklih meseci u Francuskoj se masovno protestovalo protiv planiranih penzijskih reformi, posebno, protiv povećanja starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine. Predloženo je da se ona pomera do 2030, uz posebna pravila koja će omogućiti onima koji su počeli da rade u ranoj mladosti, da se penzionišu i nešto ranije.
Predlog je i da prethodno usvojeno povećanje granice za punu starosnu penziju od 43 godine staža osiguranja stupa na snagu 2027. umesto 2035.
Za građane koji su kasnije počeli da rade, na primer, zbog višeg obrazovanja, usvojene reforme imaju malo efekta, jer se ionako kasnije penzionišu. Ipak, oni koji su počeli mladi i koji bi dostigli puni staž osiguranja, oni će sada raditi duže. Nažalost, ovoj grupi se pripisuju i znatno teži uslovi rada, što ukazuje da je i po tom osnovu ona i u lošijem zdravstvenom položaju. Još su ranjiviji i podložniji riziku siromaštva u starosti građani sa češćim prekidima radnog staža, a koji ne dostižu potrebne godine života za penzionisanje.
Podaci francuskog penzionog fonda pokazuju da je prosečna starost za penzionisanje muškaraca u ovoj zemlji bila 62,7, a žena 63,2 godine. S obzirom na duži životni vek od 63 godine, to znači da će prosečni francuski penzioner u penziji provesti 21,5 godina, dok žena može očekivati 25,4 leta penzionerskog života.
U Srbiji je, s druge strane, rasprostranjeno mišljenje da se od reforme sprovedene 2014. godine, najduže radi i da od tada po donetim izmenama i dopunama Zakona o PIO prednjačimo u Evropi po starosnoj granici za penziju. Da podsetimo, Srbi sa posla odlaze sa 65 leta, dok će dame ovaj nivo dostići 2032. godine. U ovom trenutku penzionišu se sa 63 godine i šest meseci.
Kurir vam donosi spisak evropskih zemalja sa detaljnim prikazom u kojoj državi se sa koliko godina ide u penziju i najavljenim izmenama u narednom periodu.
kurir.rs