Slušaj vest

Sve veći broj potrošača odustaje od plaćanja gotovinom i okreće se karticama, mobilnim telefonima i pametnim satovima. Ipak, uprkos snažnom rastu bezgotovinskih plaćanja, keš i dalje ima važno mesto među određenim grupama potrošača i u pojedinim sektorima.

Korišćenje kovanica i novčanica širom Evrope kontinuirano opada, ali je gotovina i dalje daleko od nestanka. U velikom broju zemalja evrozone ona ostaje najčešći način plaćanja, kako po broju obavljenih transakcija, tako i po njihovoj ukupnoj vrednosti.

Ko nosi najviše para u novčaniku

Istraživanje Evropske centralne banke pokazuje da je srednji iznos gotovine koji građani evrozone nose sa sobom 59 evra uz značajne razlike među državama. Dok građani Holandije u proseku imaju svega 35 evra u novčaniku, u Luksemburgu i na Kipru taj iznos dostiže čak 82 evra.

Novčanik
Foto: Shutterstock

 Među četiri najveće ekonomije Evropske unije, prednjači Nemačka, gde ljudi dnevno nose u proseku 69 evra gotovine. Na drugom kraju spektra nalazi se Francuska sa 50 evra, dok su Italija i Španija blizu proseka evrozone, s tim da je Španija blago iznad te vrednosti.

Profesor Jakub Gorka sa Univerziteta u Varšavi rekao je za Euronews Business da je upotreba gotovine snažno oblikovana nacionalnim navikama i kulturom.

– Zemlje južne Evrope, sa toplijom klimom i češćim ličnim interakcijama u trgovini, prirodno su sklonije gotovini, dok su severne zemlje, poput skandinavskih, istorijski brže prihvatale elektronsko bankarstvo i bezgotovinska plaćanja – istakao je Gorka.

Udeo gotovinskih plaćanja na prodajnim mestima u evrozoni nastavlja da opada. Broj transakcija plaćenih gotovinom smanjen je sa 79 odsto u 2016. na 52 odsto u 2024. godini. Istovremeno, vrednost tih transakcija pala je sa 54 na 39 procenata.

 Uprkos padu, gotovina je i dalje korišćena u više od polovine svih plaćanja u evrozoni tokom 2024. godine. U 14 od ukupno 20 zemalja evrozone, ona je ostala dominantan način plaćanja, sa udelom između 45 i 55 procenata u približno polovini tih država. Najniža upotreba zabeležena je u Holandiji, gde gotovina čini svega 22 odsto transakcija, dok je na Malti taj udeo čak 67 procenata. Više od 60 odsto plaćanja gotovinom zabeleženo je i u Sloveniji, Austriji i Italiji.

Više plaćanja karticama

Predsednik organizacije CashEssentials, Gijom Lepek, rekao je za Euronews Business da u državama sa dugom tradicijom korišćenja gotovine ona ostaje duboko ukorenjena u svakodnevnim navikama.

– U zemljama poput Nemačke, Austrije i Italije, poverenje u fizički novac, iskustva sa bankarskim krizama, briga o privatnosti i otpor digitalnom nadzoru i dalje snažno utiču na odluku građana da koriste gotovinu – naveo je Lepek.

Kada je reč o ukupnoj vrednosti plaćanja, kartice imaju veći značaj. One čine 39 odsto svih transakcija i čak 45 odsto njihove ukupne vrednosti u evrozoni, dok se plaćanja putem mobilnih telefona i pametnih satova beleže u stalnom porastu.

shutterstock_NFC (4).jpg
Foto: Shutterstock

Razlike u korišćenju gotovine među državama imaju više uzroka. Profesorka Oliv Mekarti sa Univerzitetskog koledža u Korku objašnjava da su one povezane sa društvenim, ekonomskim i kulturnim faktorima.

– Na to utiču stepen prihvatanja gotovine, nivo digitalnog razvoja i zabrinutost zbog privatnosti prilikom digitalnih plaćanja – rekla je Mekarti.

Holandija i Finska izdvajaju se kao zemlje sa najmanjom upotrebom gotovine i najnižim iznosima novca koji se nose u novčaniku. U Holandiji gotovinu prihvata svega 79 odsto preduzeća, dok je u ugostiteljstvu taj procenat pao sa 98 odsto u 2021. na 85 odsto u 2024. godini. U Finskoj, samo osam procenata malih i srednjih preduzeća daje prednost plaćanjima u gotovini.

– Nije iznenađenje što se upravo ove dve zemlje nalaze među svetskim liderima po stepenu digitalnog usvajanja – zaključila je Mekarti.

Biznis Kurir/Euronews.com