KO JE BIO NAJBOGATIJI ČOVEK IKADA? Milijarde Ilona Maska i Džefa Bezosa za njega su sitniš, 'ležao' je na polovini svetskog zlata!
Kada se govori o bogatstvu, imena poput Ilona Maska i Džefa Bezosa su prva koja padaju na pamet. Međutim, u poređenju sa najbogatijim čovekom u istoriji, njihovo bogatstvo deluje kao sitniš. Mansa Musa, vladar afričkog kraljevstva Mali u 14. veku, bio je toliko bogat da istoričari ne mogu ni da procene njegovu tačnu neto vrednost.
Rođen 1280. godine, Musa je postao car Malija 1312. godine, kada je njegov prethodnik, Abu Bakr II, nestao u pokušaju da pređe Atlantik. Mali je tada već bio jedno od najbogatijih kraljevstava u Africi, prostirući se na delovima današnjih zemalja Mali, Senegal, Gvineja, Niger, Nigerija, Mauritanija i Burkina Faso.
Musa je dodatno ojačao carstvo kroz razvoj trgovine i širenje gradova poput Timbuktua i Gaoa, koji su postali kulturni i obrazovni centri islamskog sveta. U saradnji sa arhitektama iz Bliskog Istoka i Afrike, izgradio je brojne džamije i javne zgrade, učinivši Timbuktu jednim od najvažnijih intelektualnih centara svog vremena. Preminuo je 1337. godine, a njegovi naslednici nisu uspeli da zadrže moć carstva, što je dovelo do njegovog postepenog propadanja.
Kako je postao najbogatiji čovek svih vremena?
Prema podacima Britanskog muzeja, u vreme Mansinog vladanja, carstvo Mali kontrolisalo je gotovo polovinu svetskog zlata – a sve je pripadalo njemu.
„Kao vladar, Mansa Musa imao je neograničen pristup najvrednijem resursu srednjovekovnog sveta“, objasnila je Ketrin Bikford Berzok, stručnjak za afričku umetnost. Pored zlata, njegov prihod dolazio je i iz rudnika soli i trgovine slonovačom, kao i oporezivanja velikih trgovačkih ruta koje su prolazile kroz njegovo carstvo.
Legenda o bogatstvu koje je srušilo egipatsku ekonomiju
Iako je Mali već bio bogat, svet izvan Afrike malo je znao o njemu – sve dok Musa 1324. godine nije krenuo na hadžiluk u Meku. Ova istorijska ekspedicija postala je mit o neviđenom bogatstvu.
Prema izveštajima arapskih hroničara, Musa je na put poveo desetine hiljada ljudi i kamile natovarene sa 136 kilograma zlata svaka. Kada je stigao u Kairo, njegova darežljivost je bila toliko ekstremna da je zlatom bukvalno preplavio egipatsko tržište, oborivši vrednost plemenitog metala i uzrokujući ekonomsku krizu koja je trajala deset godina.
Američka kompanija SmartAsset.com procenjuje da je Egipat izgubio oko 1,5 milijardi dolara zbog naglog pada vrednosti zlata. Musa je kasnije pokušao da ispravi štetu – otkupljujući sopstveno zlato nazad po nepristojno visokim kamatama.
Nasleđe bogatstva i obrazovanja
Mansino ime i bogatstvo postali su legendarni i u Evropi – španski kartografi iz 1375. godine prikazali su ga na slavnom Katalonskom atlasu, sedeći na prestolu, držeći zlatni grumen i žezlo u rukama.
Međutim, njegovo bogatstvo nije jedino po čemu je ostao upamćen. Musa je širio islam, finansirao obrazovne institucije i izgradio biblioteku u Timbuktuu, čineći ga jednim od najvećih centara nauke i kulture u srednjovekovnom svetu.
Iako njegovo bogatstvo ne može biti precizno izračunato, procene iz 2012. godine sugerišu da bi njegova vrednost danas bila oko 400 milijardi dolara – što je čak 180 milijardi više od Ilona Maska i 213 milijardi više od Džefa Bezosa.
Za razliku od današnjih milijardera, Musa je svoje bogatstvo koristio ne samo za luksuz, već i za obrazovanje, kulturu i religiju. Njegova priča nije samo priča o zlatu – već o uticaju, moći i ostavštini koja traje vekovima.
BiznisKurir/Muški magazin
ŽENA DOŽIVELA NEPRIJATNOST U POZNATOM RESTORANU U SRBIJI: Sela da pojede nešto što svi vole, pa je oblio hladan znoj kad je videla račun