Slušaj vest

Samo iz kancelarija u Sremskoj Mitrovici stiglo je čak 17.092 prijave, i to bez onih koje su građani predali u Pošti.

Na nivou cele Srbije pristiglo je oko 2,5 miliona prijava, dok se kroz dodatne evidencije očekuje i znatno veći broj objekata koji će biti obuhvaćeni sistemom.

Prijave su građani podnosili od 8. decembra elektronski, preko platforme Agencije za prostorno planiranje i urbanizam, ali i u poštama i na drugim lokacijama širom Srbije.

Šta sada sledi

Nakon isteka roka počinje faza provere podataka koje su građani dostavili u prijavama. Nadležna agencija upoređuje podatke sa postojećim javnim evidencijama.

Ukoliko je dokumentacija uredna, izdaje se potvrda, a predmet se prosleđuje Republičkom geodetskom zavodu radi upisa prava svojine u katastar.

Ako se utvrde nepravilnosti, podnosilac prijave i nadležna građevinska inspekcija biće obavešteni o daljim koracima.

Postoji mogućnost naknadne prijave

Građani koji iz opravdanih razloga nisu stigli da podnesu prijavu moći će to da urade do 24. oktobra, dok će rok za podnošenje prigovora biti produžen srazmerno produženju osnovnog roka.

Koliko je koštala legalizacija

U gradovima veličine Sremske Mitrovice legalizacija porodičnih kuća i stanova najčešće je iznosila oko 100 evra, dok je za veće i poslovne objekte visina naknade zavisila od površine.

Od plaćanja su bili oslobođeni socijalno ugroženi građani, osobe sa invaliditetom, borci, samohrani roditelji i porodice sa troje i više dece.

Legalizacijom objekta vlasnici dobijaju mogućnost da slobodno raspolažu svojom imovinom, kroz prodaju, nasleđivanje, hipoteku ili legalno priključenje na komunalnu infrastrukturu.
Istovremeno, država dobija precizniju evidenciju objekata, a zakon uvodi i nultu toleranciju na novu nelegalnu gradnju.

Biznis Kurir