Građani u Srbiji još uvek u velikoj meri ne osiguravaju svoje nekretnine u dovoljnoj meri. Iako je svest o važnosti osiguranja u porastu, naročito nakon nepogoda poput poplava, jakih oluja i požara, procenjuje se da tek oko 15 do 20% domaćinstava ima neki oblik osiguranja imovine“, kaže u intervjuu za Kurir Zoran Sokolović, direktor agencije za zastupanje u osiguranju.

Šta su najčešće zablude kada je reč o osiguranju doma?

- Jedna od njih je da je osiguranje skupo i rezervisano samo za luksuzne nekretnine, dok je u realnosti premija često niža nego što ljudi očekuju. Takođe, mnogi veruju da im se šteta neće desiti ili da će država nadoknaditi gubitke u slučaju elementarne nepogode, što se u praksi retko događa i uglavnom u ograničenom obimu. Velika zabluda je i da osnovna polisa pokriva sve rizike, dok u realnosti pokriva samo osnovne opasnosti, bez poplava, zemljotresa ili klizišta, osim ako nisu dodatno ugovoreni.

Koje su ključne razlike između osnovnog i proširenog paketa osiguranja imovine i da li vredi ulagati u širu zaštitu?

- Kada govorimo o razlikama između osnovnog i proširenog paketa osiguranja imovine, ključno je razumeti da osnovne polise obično pokrivaju požar, udar groma, oluju, grad, eksploziju i eventualno izliv vode iz instalacija. Prošireni paketi, s druge strane, uključuju i rizike od poplava, bujica, zemljotresa, klizišta, provalne krađe, vandalizma, kao i štetu na pokretnoj imovini i odgovornost prema trećim licima. Ulaganje u širu zaštitu apsolutno ima smisla, posebno u urbanim sredinama gde su štete od izlivanja vode, havarija na instalacijama i provala česte, ali i u oblastima koje su ugrožene klimatskim promenama. Prošireni paket ne samo da štiti vlasnika od finansijskih gubitaka već i pruža osećaj sigurnosti u nepredvidivim situacijama.

Prva stanica - agent osiguranja

Zastupnik je tu da objasni ponudu klijentima

Sokolović ističe razliku između zastupnika i posrednika u osiguranju.

- Zastupnik deluje u ime i za račun osiguravača, ima ovlašćenje da potpiše ponudu i posreduje do izdavanja polise, dok je posrednik nezavisan i povezuje klijenta s osiguravajućim društvom radi pregovora o zaključenju ugovora.

01 TJNAZ zoran sokolovic.jpg
Foto: Privatna arhiva

Koliko košta prosečno osiguranje stana od, recimo, 60 kvadrata i šta ta premija realno pokriva?

- Cena osiguranja zavisi od mnogih faktora, uključujući kvadraturu, lokaciju, starost objekta i nivo pokrića. Za stan od 60 kvadrata, godišnja premija osnovnog osiguranja može da se kreće od oko jedan evro po m2 godišnje, dok proširene polise sa dodatnim rizicima mogu biti skuplje, ali i dalje pristupačne, pogotovo kada se uporede sa potencijalnim troškovima štete.

Šta se dešava ako je imovina pod hipotekom - da li je obavezno osiguranje i ko tada ima prava na nadoknadu?

- U slučaju kada je nekretnina pod hipotekom, osiguranje je gotovo uvek obavezno, jer ga banke zahtevaju kao uslov za odobrenje stambenog kredita. U tim slučajevima osiguranje se često vinkulira u korist banke, što znači da u slučaju štete, isplata nadoknade ide direktno banci ili se deli između banke i osiguranika, u zavisnosti od odnosa osigurane sume i iznosa preostalog duga. To je mehanizam kojim banke štite svoju investiciju, dok vlasnik nekretnine istovremeno može da proširi pokriće kako bi zaštitio i svoj interes. Jelena Vukić

Prva stanica - agent osiguranja

Zastupnik je tu da objasni ponudu klijentima

Sokolović ističe razliku između zastupnika i posrednika u osiguranju.

- Zastupnik deluje u ime i za račun osiguravača, ima ovlašćenje da potpiše ponudu i posreduje do izdavanja polise, dok je posrednik nezavisan i povezuje klijenta s osiguravajućim društvom radi pregovora o zaključenju ugovora.