Slušaj vest

Srbija je pokrenula najveću aktivnost tog tipa u svojoj istoriji. Najveći primeri masovne formalizacije do sada sprovedeni su u Grčkoj i Brazilu, gde su milioni građana prvi put dobili pravno priznato pravo na svoj dom i zemljište.

Predlog zakona o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima predstavlja istorijski iskorak Srbije u tom pravcu. U izradu Zakona ugrađene su ključne preporuke UN:

• masovnost – obuhvata najveći broj objekata i građana u jedinstvenom postupku;
• centralizovan sistem – postupak vodi jedinstvena državna platforma koja omogućava koordinaciju svih institucija;
• digitalizacija i nove tehnologije – proces se odvija putem digitalne platforme uz primenu satelitskih i drugih snimaka, metoda daljinske detekcije i integrisanih baza podataka, čime se obezbeđuje efikasnost i pravna sigurnost;
• javnost i dostupnost podataka – svi podaci o objektima i pravima dostupni su građanima u elektronskom obliku, što značajno povećava transparentnost postupka.

Ovim zakonom građanima se pruža prilika da u potpunosti ostvare svoje pravo da budu svoj na svome – pravo koje predstavlja vekovnu težnju srpskog naroda, od vremena turske okupacije, kada je posed nad ognjištem bio simbol opstanka i slobode, pa sve do današnjih dana.

Ovaj zakon nije samo administrativni postupak. On je čin društvene pravde i poverenja – priznavanje činjenice da dom i ognjište nisu samo građevine od cigle i betona, već jezgro porodičnog i nacionalnog identiteta.

Republika Srbija ovim zakonom šalje snažnu poruku da je pravo na krov nad glavom jednako pravu na dostojanstvo i sigurnost. Upravo zato, ovo nije samo pitanje imovine, već ostvarenje višestolećne težnje da svaka porodica bude slobodna i mirna na svom ognjištu.

BiznisKurir.rs