Privredni sud u Beogradu otvorio je stečajni postupak nad kompanijom Tranšped – Beograd, čuvenim preduzećem koje je osamdesetih godina zapošljavalo 1.800 ljudi u svim jugoslovenskim republikama, saznaje Biznis.rs.
Razlog za otvaranje stečaja je, kako je navedeno u sudskoj dokumentaciji, 'trajnija nesposobnost plaćanja'. Računi Tranšpeda su u blokadi ukupno 2.835 dana, odnosno neprestano najmanje od 2022. godine.
Stečajni postupak pokrenut je na predlog poverioca – kompanije Grand Star, koja je, prema podacima Privrednog suda, otkupila potraživanje ranije Tranšpedovog poverioca u iznosu od 12 miliona dinara, koliko i potražuje od bivšeg giganta.
![kamion](/data/images/2023/03/08/11/3380688_kamion-2_ff.jpg?ver=1720703794)
Prvo poverilačko ročište biće održano 18. septembra, dok je za 14. novembar zakazano ispitno ročište.
Od zaprega preko 'Kamiondžija' do aviona
Da nisu slučajno Paja i Jare, čije su likove u seriji i filmovima dočarali legendarni Pavle Vuisić i Miodrag Petrović Čkalja, deo svoje kamiondžijske karijere proveli u Tranšpedu potvrđuje i profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Slobodan Aćimović.
- Tranšped je bio ključna špediterska kuća u bivšoj Jugoslaviji – za špediciju i transport bio je ono što je Genex bio za spoljnu trgovinu. Posao koji bi Genex ugovorio, on bi realizovao, tako da ako nekoj kompaniji priliči titula giganta – to je Tranšped - objašnjava Aćimović.
On podseća da je beogradska kompanija, pored drumskog i železničkog, imala i odeljenje za vazdušni transport, pa ne čudi da je bio fokusiran na poslovanje širom sveta, odnosno na međunarodnu špediciju i transport robe.
![paja i jare](/data/images/2017/09/18/08/1283671_screenshot-2_ff.jpg?ver=1720703813)
Početak Tranšpeda svakako nije bio glamurozan – ta radna organizacija je daleke 1950. godine posedovala konjske zaprege i dva stara kamiona, da bi četiri godine kasnije zaprege bile poslate u penziju, a kupljeni novi kamioni Škoda i Dajc, da bi kasnije u vozni park stigli i Lejlandi i Mercedesi.
Početkom osamdesetih, kada je poslovala na vrhuncu, firma je zapošljavala 1.800 radnika širom Jugoslavije, a najviše u Beogradu, a njihova vozila prevalila su 1980. godine 20 miliona kilometara. Ukupan prihod premašio je tri milijarde tadašnjih dinara, stoji u monografiji Srbijatransporta, izdatoj 1981. povodom 30. godišnjice osnivanja tog i danas uglednog i aktivnog udruženja.
Sunovrat poslovanja i privatizacija
Problemi u poslovanju nastaju, naravno, devedesetih godina prošlog veka, sa raspadom SFRJ i uvođenjem sankcija nekadašnjoj Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Bolji dani za Tranšped nisu došli ni sa 2000. godinom i pokretanjem novog kruga privatizacije. Akcije Tranšpeda je 2003. na Beogradskoj berzi kupilo preduzeće Novoline iz Slovenije čiji je vlasnik, prema pisanju domaćim medija, bio Dušan Plut.
![SFRJ](/data/images/2021/11/26/23/2808307_stockphotoyugoslaviaflagfabricpatternflagofyugoslaviadillustrationwithbackspacefortext2055220754_ff.jpg?ver=1720703834)
Već sledeće godine pokušana je prodaja Tranšpedove zgrade u samom centru Beograda, u ulici Kralja Petra 45. Uvid u javne podatke katastra, međutim, ne govori ništa o toj transakciji, već se Tranšped i dalje vodi kao vlasnik poslovnih prostora i stana u zgradi od oko tri hiljade kvadrata koja od 2017. nosi oznaku da ima svojstvo kulturnog dobra.
Slovenački Novoline je i danas većinski vlasnik kompanije Tranšped – Beograd d.o.o, ali se njegovim akcijama više ne trguje na Beogradskoj berzi – isključene su još 2009. godine, kada je promenio pravnu formu i postao društvo sa ograničenom odgovornošću.
Od marta ove godine, kada je Grand Star otkupio potraživanje Tranšpedovog poverioca i pokrenuo stečajnu proceduru, u katastru stoji i zabeležba zabrane otuđenja zgrade i njenih posebnih delova.
biznis.kurir.rs/Biznis.rs
![](http://www.kurir.rs/resources/images/header/logo.png)