Suosnivač Majkrosofta i milijarder Bil Gejts predviđa da će veštačka inteligencija transformisati osnovne javne usluge rešavajući hronični nedostatak medicinskih stručnjaka i nastavnika. Govoreći u podkastu „People by WTF“, izjavio je da veštačka inteligencija može da popuni ključne praznine u radnoj snazi na globalnom nivou.

Rastuće potrebe u medicini, sve manje stručnjaka

„AI će doći i doneti medicinski IQ, nestašice više neće biti“, rekao je Gejts. Zemlje u Africi i Indiji, koje već dugo pate zbog nedostatka medicinskih kadrova, mogle bi imati ogromne koristi. Ni SAD nisu pošteđene ove krize, prema izveštaju Udruženja američkih medicinskih fakulteta iz 2023. godine, do 2036. bi moglo da nedostaje čak 86.000 lekara.

Majkl Dil, direktor za istraživanja radne snage u toj organizaciji, rekao je za Business Insider da su SAD potrebne stotine hiljada lekara kako bi svi građani, uključujući manjine, ljude bez osiguranja i one u ruralnim oblastima, dobili jednaku zdravstvenu negu.

U trenutku kada starija populacija ima sve veće zdravstvene potrebe, broj specijalista koji bi mogli da pomognu upravo toj grupi, opada. Stručnjaci su za isti portal u martu ocenili da bi ovaj trend mogao izazvati krizu kvaliteta zdravstvene zaštite.

shutterstock_2484589359.jpg
Foto: Shutterstock

Startapi iz oblasti zdravstva kao što su Suki, Tennr i Zephyr AI razvijaju AI sisteme koji automatizuju zadatke poput vođenja beleški i naplate, što bi moglo smanjiti iscrpljenost među medicinskim radnicima. U decembru je Business Insider objavio da ovi alati takođe pomažu u identifikaciji pacijenata za nove tretmane. Prema proceni konsultantske kuće McKinsey & Company, generativna veštačka inteligencija mogla bi da donese zdravstvenom i farmaceutskom sektoru čak 345 milijardi evra kroz povećanje produktivnosti.

Učionice bez nastavnika?

Podaci iz 2023. godine pokazuju da je čak 86% američkih javnih škola imalo problema sa zapošljavanjem nastavnika. Neke škole u Velikoj Britaniji već eksperimentišu sa uvođenjem veštačke inteligencije u obrazovni proces. Na primer, David Game College u Londonu sprovodi pilot projekat u kojem studenti koriste alate poput ChatGPT-a za osnovne predmete.

Gejts napominje da budućnost AI-a ne obuhvata samo lekare i nastavnike. „Veštačka inteligencija dolazi i po fabričke radnike, građevinske ekipe, hotelske čistače, sve one koji obavljaju fizički zahtevne i vremenski intenzivne poslove“, rekao je.

Kakva nas budućnost čeka?

„Ostvarićemo to“, poručuje Gejts. Tehnološke kompanije poput Nvidia-e već razvijaju robote za te zadatke.

Po mišljenju Gejtsa, sve to vodi ka budućnosti u kojoj će vreme koje provodimo radeći drastično opasti, ili će naš rad izgledati potpuno drugačije nego danas.

„Možda ćemo ići u prevremenu penziju, možda ćemo raditi kraće radne nedelje. Biće potrebno gotovo filozofsko razmišljanje o tome kako bi vreme trebalo da se troši“, zaključio je Gejts.

Biznis.kurir.rs/ Biznisinsajder