Slušaj vest

Grčka je početkom ove nedelje usvojila niz mera kako bi pomogla građanima i privredi da lakše podnesu nagli rast cena goriva i električne energije, izazvan dešavanjima na Bliskom istoku.

Vlada je u ponedeljak predstavila paket podrške vredan 700 miliona evra, namenjen za oko 23.000 industrijskih preduzeća različitih veličina, kroz kombinaciju subvencija i podsticaja za smanjenje troškova energije.

Plan uključuje direktno smanjenje energetskih troškova za industriju u iznosu od 100 miliona evra godišnje tokom narednih pet godina, kroz veće kompenzacije za troškove zagađenja i prepolovljene naknade za javne usluge.

Jedna od ključnih mera odnosi se upravo na troškove zagađenja, za šta je izdvojeno dodatnih 75 miliona evra godišnje, a obuhvatiće između 40 i 50 energetski intenzivnih industrija.

Takođe, predviđeno je smanjenje komunalnih naknada za 50 odsto za sve industrije koje koriste nizak, srednji i visoki napon, uz procenjeni godišnji trošak od 26 miliona evra. Ova mera počinje da važi od 1. jula.

Ulaganja u zelene projekte iznosiće ukupno 200 miliona evra, kroz Fond za modernizaciju strateških investicija. Sredstva će biti usmerena na elektrifikaciju, upravljanje energijom, skladištenje i tehnologije za povrat toplote, uz očekivanu uštedu energije od najmanje 10 odsto.

Subvencije za gorivo

Kako bi ublažila rast troškova goriva za građane, vlada je pokrenula program „Fuel Pass III“, koji omogućava isplatu subvencija u roku od 48 sati nakon prijave i odobrenja.

Prema ovom programu, vlasnici automobila dobijaju 50 evra, odnosno 60 evra ako žive na ostrvima. Vlasnici motocikala imaju pravo na 30 evra, odnosno 35 evra na ostrvima.

Pravo na ovu pomoć imaju građani, uključujući i samozaposlene, sa godišnjim prihodom do 25.000 evra za samce i 35.000 evra za bračne parove. Limit se povećava za 5.000 evra po detetu. Procene su da će oko 75 odsto vozača ispuniti ove uslove.

Subvencija se odnosi na sve vlasnike putničkih vozila, uključujući i dizelaše, koji dodatno koriste već postojeću pomoć od 20 centi po litru dizela. Na osnovu prosečne potrošnje, iznos od 50 evra odgovara subvenciji od oko 0,36 evra po litru goriva.

Stabilnost ekonomije

Predsednik Evrogrupe i grčki ministar finansija Kirijakos Pierakakis ocenio je da se Grčka nalazi u stabilnoj poziciji i da može da ublaži posledice krize zahvaljujući održivom rastu, stabilnim javnim finansijama i nastavku reformi.

On je istakao da zemlja pokazuje veliku otpornost, sa snažnim ekonomskim rastom, rekordno niskom nezaposlenošću i smanjenjem javnog duga. Ipak, upozorio je da inflacija i rizik od nove energetske krize i dalje predstavljaju izazov.

Prema projekcijama, Grčka bi 2026. godine trebalo da ostvari rast od 2,4 odsto, dok bi javni dug, koji je ranije bio blizu 210 odsto BDP-a, trebalo da padne ispod 120 odsto do kraja decenije. Sredinom 2025. godine iznosio je oko 151,2 odsto BDP-a.

Za razliku od šire Evropske unije, koja se suočava sa ozbiljnim energetskim pritiscima i razmatra i restriktivne mere poput racionalizacije goriva, Grčka uspeva da održi stabilnost, pre svega zahvaljujući raznovrsnim izvorima snabdevanja energijom.

Isporuke gasa preko gasovoda Turski tok i TAP nisu bile poremećene, a uticaj krize uglavnom se odražava kroz rast cena. Rafinerije su, uz postojeće rezerve za 90 dana, već obezbedile alternativne izvore sirove nafte za april i rade na nabavci za maj. Kompanija Motor Oil je čak prvi put uvezla sirovu naftu iz Sjedinjenih Američkih Država.

Rast cena struje

Situacija sa električnom energijom je, međutim, nepovoljnija. Nakon perioda stabilnosti, cene ponovo rastu, što dodatno opterećuje budžete domaćinstava i firmi.

Povoljnije „plave“ tarife, koje su se kretale između 9 i 11 centi po kWh, nestale su i zamenjene cenama od 13 do preko 17 centi. „Zelene“ tarife, koje koristi oko 60 odsto potrošača, dostigle su u aprilu prosečno 18 centi po kWh, u odnosu na 14,5 centi u martu.

Dodatni trošak predstavlja i fiksna naknada, koja kod manje potrošnje (do 300 kWh) može povećati cenu za još dva do tri centa po kWh. Zbog toga se preporučuje da potrošači dobro poznaju svoju potrošnju i uporede ponude različitih snabdevača, uz pažnju na uslove za popuste. Za dinamične tarife neophodno je i pametno brojilo.

Istovremeno, Grčka beleži snažan rast izvoza prirodnog gasa. U prvom kvartalu 2026. ukupna potražnja iznosila je 26,42 TWh, što je povećanje od 18,5 odsto u odnosu na prethodnu godinu.

Izvoz gasa gotovo je učetvorostručen i dostigao je 5,99 TWh, u poređenju sa 1,44 TWh godinu ranije, čime se dodatno potvrđuje uloga Grčke kao važnog energetskog čvorišta u jugoistočnoj Evropi.

Paralelno s tim, zemlja ulaže u elektrifikaciju saobraćaja, što potvrđuje i nabavka 125 električnih autobusa kineske kompanije Yutong, koji će saobraćati u Atini i Pireju.

Biznis Kurir/Biznis.rs