Slušaj vest

Zbog naglog rasta cena goriva, koje su zbog iranske krize dostigle rekordne nivoe i premašile granicu od dva evra po litru, sve više ljudi u Nemačkoj se pita da li postoji način da uštede ili čak zarade kupovinom i prodajom goriva van benzinskih pumpi.

Na internet oglasnicima poput nekadašnjeg eBay Kleinanzeigena (danas Kleinanzeigen) sve češće se pojavljuju ponude za prodaju dizela ili benzina u kanisterima. Međutim, postavlja se važno pitanje - da li je ovakva privatna prodaja uopšte dozvoljena?

Kratak odgovor glasi - situacija je pravno vrlo osetljiva i u mnogim slučajevima nije dozvoljena.

Šta kaže zakon?

U Nemačkoj su dizel i druga goriva obuhvaćeni zakonom o porezu na energente, kao i strogim pravilima distribucije. Gorivo se ne može prodavati kao polovna roba, poput nameštaja ili elektronike. Proizvodnja, promet i oporezivanje goriva jasno su regulisani, a prodaja je dozvoljena isključivo kroz odobrene kanale, kao što su benzinske pumpe ili registrovani trgovci.

Osoba koja bi redovno prodavala dizel iz privatnih zaliha vrlo brzo bi mogla da uđe u zonu komercijalne delatnosti, što podrazumeva dodatne poreske obaveze i potrebne dozvole. Povremena prodaja manjih količina koje su preostale nalazi se u svojevrsnoj "sivoj zoni“, ali svaka učestalija trgovina je jasno zabranjena.

Pored toga, svako ko u Nemačkoj želi da komercijalno prodaje ili distribuira opasne materije, što gorivo svakako jeste, mora da ima odgovarajuću dozvolu. To se izričito odnosi i na prodaju krajnjim potrošačima.

Poreski i krivični rizici

Iako je dizel na benzinskoj pumpi već oporezovan, njegova dalja prodaja van zvaničnih distributivnih kanala može dovesti do poreskih problema. Posebno je osetljivo pitanje zloupotrebe goriva sa poreskim olakšicama, na primer lož-ulja koje se koristi umesto dizela. Takva praksa predstavlja krivično delo.

NIS Petrol benzinska pumpa
Foto: Nemanja Nikolić

 Carinske vlasti posebno upozoravaju na ovakve slučajeve, jer se radi o izbegavanju poreza, što može dovesti do visokih novčanih kazni ili čak krivičnog gonjenja.

Gorivo kao opasna materija

Dodatni problem je to što se gorivo smatra opasnom materijom. Za njegov transport i skladištenje važe stroga bezbednosna pravila.

Na primer:

  • U putničkom automobilu sme da se prevozi najviše oko 240 litara goriva
  • Jedan kanister može da sadrži najviše 60 litara
  • Za veće količine važe propisi o transportu opasnih materija, uz obavezne dozvole

Takođe, skladištenje goriva u privatnim prostorima podleže ograničenjima. U garažama je dozvoljeno čuvati najviše 200 litara dizela. To praktično onemogućava stvaranje većih zaliha radi dalje prodaje.

Onaj ko prodaje gorivo mora da poštuje sva ova pravila. U suprotnom, rizikuje novčane kazne zbog kršenja bezbednosnih i poreskih propisa.

Šta je dozvoljeno?

U vrlo ograničenim okolnostima moguće je prodati manju preostalu količinu goriva, na primer ako je nekome nakon prodaje vozila ostao kanister dizela.

 Međutim, moraju biti ispunjeni određeni uslovi:

  • Ne sme postojati namera ostvarivanja zarade
  • Mora se raditi o jednokratnoj, manjoj količini
  • Potrebno je pridržavati se svih bezbednosnih pravila

Prodaja praznih kanistera, naravno, nije sporna.

S druge strane, problematično ili zabranjeno je:

  • Redovno prodavanje goriva kao „dopunski posao“
  • Prodaja većih količina
  • Nepropisno skladištenje ili transport
  • Prodaja goriva sa poreskim olakšicama u nedozvoljene svrhe

Iako visoke cene goriva podstiču kreativna rešenja, privatna prodaja dizela ili benzina putem internet oglasnika nije jednostavna niti jasno dozvoljena. Zbog poreskih, bezbednosnih i regulatornih ograničenja, takva praksa može brzo dovesti do ozbiljnih problema.

Internet oglasi i "viškovi iz garaže“ ne mogu biti zakonita zamena za benzinske pumpe. Ko ima višak goriva, mnogo je sigurnije da ga sam potroši ili zbrine na propisan način, nego da pokušava da ga proda putem oglasa.

Biznis Kurir/Fenix