Hrvati "plaču" zbog srpskog mladog luka: Imaju važne savete za kupce kako da ga prepoznaju

Uz jaja, šunku i meso, jedna od nezaobilaznih namirnica za tradicionalni uskršnji jelovnik svakako je i mladi luk, koji se u skladu s tim uoči Uskrsa nudi i u trgovačkim lancima i na pijacama širom zemlje. Trenutno se za vezicu mladog luka na većini pijaca, ali i u prodavnicama, izdvaja oko jedan evro, dok se cena po kilogramu kreće između četiri i šest evra.

Pošto domaća proizvodnja trenutno ne zadovoljava potrebe tržišta, poseže se za uvozom, pa se tako na tržištu mogu pronaći značajne količine luka uvezenog iz Italije, Španije i Grčke, pa čak i iz susedne Bosne i Hercegovine, koja proizvodi veće količine mladog luka od Hrvatske.

Zbog povoljnih klimatskih uslova, pre svega u Vojvodini, Srbija je jedan od glavnih izvora uvoza luka za Hrvatsku izvan Evropske unije. Prosečan prinos luka u Srbiji iznosi oko 8,5 tona po hektaru, ali su u intenzivnom uzgoju mladog luka ti brojevi znatno viši zbog višestrukih berbi tokom godine.

Bosna i Hercegovina ima jednu od najvećih potrošnji luka po glavi stanovnika u regionu — oko 15 kilograma godišnje, što se odražava i na veću proizvodnju mladog luka za domaće potrebe. U Hrvatskoj se, posebno u ovom prazničnom periodu, beleži velika potražnja povezana sa uskršnjom potrošnjom. Iako domaća porodična poljoprivredna gazdinstva ulažu velike napore u proizvodnju u plastenicima, uvozni mladi luk ipak dominira na policama trgovačkih lanaca zbog niže cene kojoj domaći proizvođači teško mogu da pariraju.

I zvanične procene Državnog zavoda za statistiku ukazuju na pad proizvodnje luka i belog luka, pa su tako podaci još 2024. godine govorili o smanjenju proizvodnje za oko 549 tona u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, treba znati da je najznačajnija proizvodnja luka u Hrvatskoj koncentrisana u severnim delovima zemlje, odnosno u okolini Varaždina i Podravini, gde se nalaze i najveći skladišni kapaciteti koji omogućavaju isporuku tokom cele godine. Ako i tokom praznika tražite domaći mladi luk, znajte da on na pijace uglavnom stiže preko malih lokalnih proizvođača.

Kako prepoznati domaći proizvod?

U trgovačkim lancima možete ga prepoznati po oznakama domaćeg porekla, međutim domaći proizvođači upozoravaju da se domaći mladi luk u prodavnicama često meša sa uvoznom robom kako bi se zadovoljila velika potražnja. Zbog toga savetuju kupovinu mladog luka, ali i drugog povrća, direktno od lokalnih porodičnih gazdinstava, ističući brojne prednosti takve kupovine.

Mladi luk na porodičnim gazdinstvima često se bere istog jutra kada ga kupujete, dok onaj iz supermarketa pre prodaje prolazi distributivne centre i hladnjače, što može trajati i nekoliko dana. Industrijski uzgajan luk, posebno uvoznički, često se tretira sredstvima koja usporavaju kvarenje tokom transporta i dugog stajanja na policama, dok lokalni proizvođači uglavnom nemaju potrebu za takvim tretmanima jer njihova roba ne putuje na velike udaljenosti. Takođe, domaći luk raste sporije i u prirodnijim uslovima, što mu daje karakterističnu ljutinu i intenzivniju aromu.

Mladi luk iz masovne proizvodnje često je vodenast jer se podstiče brz rast uz velike količine azotnih đubriva. Kupovinom od malih proizvođača na pijaci ili od lokalnih uzgajivača pomažete lokalnoj zajednici i porodičnim gazdinstvima da opstanu.

Mali proizvođači savetuju da prilikom kupovine obratite pažnju na nekoliko važnih detalja. Mladi luk uzgojen na tradicionalan način ima svetliju, travnato zelenu boju pera, dok su pera tretiranog luka tamnozelena. Koren domaćeg mladog luka često ima ostatke zemlje. Ako su žile korena duge i nejednake, to je znak prirodnog rasta, pa bi trebalo izbegavati luk sa savršeno belim, ispoliranim i prekratkim korenom.

Domaći mladi luk karakterišu i čvrsta, elastična pera, zato izbegavajte luk čija su pera mlitava, ali i onaj gotovo bez mirisa. Na kraju, domaći luk u vezici obično ne izgleda savršeno — komadi su različiti, dok je mladi luk u trgovačkim lancima najčešće složen u gotovo identične, savršeno uređene stručke.

Kurir Biznis/Dnevno.hr