Kako je odluka Milana Nedeljkovića pokrenula revoluciju u BMW-u? Inicirao najveću investiciju u istoriji kompanije i dobio posao direktora
Još 2021. godine, pre nego što je veštačka inteligencija postala korporativni trend, direktor proizvodnje BMW-a Milan Nedeljković odlučio je da uloži u tehnologiju kompanije Nvidia kako bi virtuelno planirao fabrike budućnosti.
Insistiranje na eksperimentalnim, ali digitalno naprednim alatima, umesto na proverenom Simensovom softveru za fabrike, bio je rizičan potez. Ipak, kako prvi modeli iz nove generacije električnih vozila, nazvane Neue Klasse, silaze s proizvodnih traka - nakon najveće investicije u istoriji kompanije - Nedeljković može da se oseća opravdano što je koristio foto-realistične simulacije Nvidije za pripremu proizvodnih pogona.
U utorak je BMW saopštio da će Nedeljković postati novi direktor kompanije, a 56-godišnjak će u maju preuzeti funkciju od Olivera Cipsea (61). Time postaje četvrti uzastopni direktor proizvodnje koji dolazi na čelo grupe, nagrađen za vođenje zahtevnog prelaska BMW-a na električni pogon, uključujući adaptaciju fabrika za proizvodnju više pogonskih sklopova na istoj liniji.
- Neue Klasse predstavlja najveći skok koji je BMW ikada napravio u ulaganjima i tehnologiji - napisao je analitičar Bernstein-a Stiven Rejtman.
- Dobro je što će jedan od njenih glavnih arhitekata voditi kompaniju tokom njenog uvođenja - dodao je.
Šta ga čeka
Ipak, Nedeljkovića, po struci inženjera, čeka težak posao. Preuzima kompaniju u trenutku dubokih promena u automobilskoj industriji, dok tehnološki i tržišni potresi podstiču smene na čelnim pozicijama mnogih proizvođača. Rivali kao što su Stelantis, Reno, Volvo i Porše imenovali su nove direktore u prethodnim mesecima.
Dok BMW ubira određene koristi od svoje fleksibilne strategije u vezi sa električnim vozilima, Nedeljković preuzima rukovodstvo u periodu ozbiljnih geopolitičkih napetosti. Dugotrajna recesija potrošača i cenovni rat u Kini, zajedno sa američkim tarifama pod predsednikom Donaldom Trampom, opterećuju auto-industriju od Detroita do Tokija i Štutgarta.
U Nemačkoj, proizvodna baza suočava se sa visokim troškovima energije, komplikovanom birokratijom i nepovoljnim demografskim trendovima — sve to predstavlja strukturne izazove za BMW, kompaniju duboko vezanu za domaće tržište.
Nedeljkovićevo imenovanje potvrđuje tradiciju BMW-a da bira rukovodioce iz sopstvenih redova, obezbeđujući stabilan prelaz vlasti - za razliku od potresa kroz koje prolaze neke rivalske kompanije.
U Stelantisu je Karlos Tavares smenjen, pa je predsednik Džon Elkann mesecima vodio firmu dok se tražio naslednik. Volvo se prošle godine vratio bivšem direktoru Hakanu Samuelsonu (74) kako bi rešio kašnjenja modela i smanjio troškove. Folksvagen je smenio više rukovodilaca tokom godina, ne samo zbog dizel-afere, već i zbog unutrašnjih sukoba oko strategije koji su doveli do naglih odlazaka poput onog bivšeg direktora Herberta Disa.
Tehničko poreklo
U mnogim aspektima, Nedeljkovićevo tehničko iskustvo pripremalo ga je za vodeću poziciju u trenutku velikih tehnoloških promena u industriji. BMW prati trend postavljanja iskusnih kadrova sa jakim tehnološkim razumevanjem na čelo kompanija dok se sektor probija kroz prelazak na električna vozila.
- Današnji proizvođači automobila fokusirani su na efikasno skaliranje i smanjenje troškova proizvodnje električnih vozila, i stručnjak za proizvodnju poput Nedeljkovića dobro se uklapa u taj koncept - kaže analitičar Mateas Šmit iz Hamburga.
- Nekada smo imali direktore koji jure TV kamere i dominiraju društvenim mrežama - možda je sada vreme za "dosadne" koji se bave suštinom.
Rođen u Kruševcu, Nedeljković je studirao mašinstvo na čuvenom nemačkom univerzitetu RWTH Aachen i MIT-u, a doktorirao je na Tehničkom univerzitetu u Minhenu.
U BMW je došao 1993. kao pripravnik, u trenutku kada je kompanija integrisala proizvodnju širom Centralne i Istočne Evrope, pripremajući se za na kraju neuspešnu akviziciju Rovera i pozicionirajući se za globalizovano tržište.
Napredovao je kroz proizvodnu hijerarhiju kompanije preuzimajući poslove u planiranju karoserija, presovanju, farbanju i montaži u Oksfordu, Regensburgu i Lajpcigu. Status stručnjaka učvrstio je vođenjem sve kompleksnijih pogona, što ga je dovelo do rukovođenja matičnom fabrikom u Minhenu, jednom od najzahtevnijih proizvodnih kompleksa sa mešovitim pogonskim linijama u industriji.
Potresi u industriji
Danas industriju potresaju još dublje promene - rast električnih pogona, "softverski definisani" automobili i brzi napredak automatizacije i veštačke inteligencije. BMW testira humanoidne robote u fabrici u Spartanburgu u Južnoj Karolini, svojoj najvećoj fabrici na svetu, pridružujući se Tesli u istraživanju kako AI može preuzeti kompleksnije fabričke zadatke.
Za Nedeljkovića, ulozi nikada nisu bili veći. BMW se priprema za lansiranje nove generacije Neue Klasse - temeljne promene EV arhitekture, softvera i proizvodnje. Projekat zahteva besprekornu realizaciju, a svaki propust mogao bi ozbiljno da naruši profitabilnost u trenutku kada rivali preplavljuju globalno tržište jeftinijim, tehnološki nabijenim modelima.
Prvi model iz Neue Klasse linije, iX3, beleži snažne rane narudžbine u Evropi, ali pravi test tek predstoji u Kini kada uđe na tržište u proleće 2026. godine, gde će se suočiti sa konkurentima poput BYD-a i Xiaomi-ja. Loš start ostavio bi BMW sa platformom koju tržište ne želi — godinama.
- Uz lansiranje tehnologije Neue Klasse i normalizaciju investicionih izdvajanja, verujemo da će BMW 2026. prestići konkurenciju u tehnološkom napretku i generisanju slobodnog novčanog toka - navodi analitičarka Morningstara Rella Saskin.
Biznis Kurir/Bloomberg