"Imali su 180.000 evra, trebalo je da kupe stan sledeće nedelje" Rusima zamrznute pare u Srbiji:"Moja prva reakcija bila je šok i neverica. Desio se crni labud"
- Srpska centralna banka oduzela je licencu ALTA banci, a računi klijenata su odmah zamrznuti; osigurani depoziti do 50.000 evra trebalo bi da budu vraćeni.
- Među pogođenima su brojni ruski građani i preduzetnici u Srbiji i Crnoj Gori, kojima su blokirani novac, poslovna plaćanja i pristup sredstvima sa računa.
Srpska centralna banka je 30. oktobra oduzela licencu ALTA banci, jednoj od retkih banaka u Srbiji gde su ruski građani mogli relativno lako da otvore račun. Računi klijenata su odmah zamrznuti. Među njima su bili ljudi koji su tamo čuvali novac od prodaje nekretnina u Rusiji, primali plate ili vodili sopstvene kompanije.
Vlasti su obećale da će vratiti osigurane depozite do 50.000 evra, ali je sudbina iznosa iznad tog limita za sada neizvesna.
Novinari portala Meduza razgovarali su sa ruskim građanima pogođenim zatvaranjem banke. Antonova porodica je na svom ALTA računu imala oko 70.000 evra od prodaje stana u Moskovskoj oblasti. Stan su prodali 2023. godine, kada su odlučili da napuste Rusiju. Novac su postepeno prebacivali iz Kazahstana u Srbiju, jer im je banka rekla da za transfere do 10.000 evra mesečno nisu potrebni dodatni dokumenti o poreklu novca.
„Ujutru je moja žena pročitala vest o oduzimanju licence. Brzo smo otišli do bankomata. Nije radio. Onda smo otišli u filijalu, čekali pola sata, a onda je službenik objavio da se tog dana neće otvoriti. Aplikacija se nije učitavala. Nismo mogli da prebacimo niti podignemo novac“, kaže Anton.
Porodica je takođe imala deo svoje ušteđevine u drugim bankama, tako da nisu ostali bez sredstava za svakodnevni život. Međutim, zabrinuti su za novac u ALTI. Osiguranje pokriva nešto više od polovine njihovog depozita, a za ostatak će možda morati da pokrenu sudski postupak.
Razmenjuju informacije sa drugim oštećenim klijentima i planiraju da se konsultuju sa advokatima.
Komplikovano poslovanje
Dmitrij živi u Srbiji godinu i po dana i bavi se preduzetništvom u umetnosti. Svoj račun u Alti koristio je za svakodnevna plaćanja, kupovinu preko interneta i dokumentaciju potrebnu za regulisanje prebivališta. Tek dan pre zatvaranja banke prikupio je dokumentaciju za otvaranje poslovnog računa, što je neophodno za legalno poslovanje samostalnog preduzetnika.
Imao je samo oko stotinu evra na računu, tako da nije bio ozbiljno finansijski pogođen. Ali zatvaranje banke je zakomplikovalo njegove poslovne planove. Dve državne organizacije su čekale početak saradnje, za šta mu je bio potreban poslovni račun.
„Nadam se da će mi dozvola boravka bar malo proširiti mogućnosti“, kaže on. Međutim, situaciju posmatra i iz političke perspektive.
„Navodno, nakon Vučićevog poraza, ljudi su pokušavali da iznesu novac iz Srbije. Zapravo mi je drago jer sam navikao da država preuzima ili zatvara uspešne kompanije, a ovde se, izgleda, desilo suprotno.“
Problemi i u Crnoj Gori
Artem već tri godine živi u Crnoj Gori, gde postavlja svoje fotografije onlajn i prima uplate putem Pajpala. Otvorio je račun kod Alte jer Pajpal u Crnoj Gori ne funkcioniše na način koji bi mu omogućio da lako raspolaže svojom zaradom.
„Srpska kartica je bila jedini način da novac sa Pajpala konvertujem u gotovinu i normalno plaćam. Sada sam ostao bez te opcije.“
Srećom, nije imao nikakvu ušteđevinu u Alti, ali mu je novac ostao u Pajpalu, kome sada ne može da pristupi putem bankovne kartice.
„Da sam znao da će banka biti zatvorena, bar bih podigao nekoliko stotina evra za svakodnevne troškove – školske obroke za ćerku, prodavnicu i kurs srpskog jezika. Sada ću morati da pozajmim od poznanika.“
Veća plaćanja, poput kupovine avionske karte, takođe su problem. Razmatra Revolut, kriptovalute i otvaranje računa u Crnoj Gori, ali još nema rešenje.
„Već sam proveo četiri godine u egzilu i uveren sam da ću pronaći druge načine da primim novac.“
Boris se preselio iz Rusije zbog glasina o novoj mobilizaciji, strogih ograničenja interneta i bezbednosnih problema. Kao i mnogi drugi ruski građani, imao je poteškoća da pronađe banku koja bi mu otvorila račun. Alta je bila jedna od retkih opcija.
Otvorio je račun u avgustu i počeo da prebacuje svoju imovinu iz Rusije. Nedavno je prodao nekretninu, a novac je upravo stigao na račun kada je banka zatvorena. Iznos je veći od osigurane sume od 50.000 evra.
„Moja prva reakcija bila je anksioznost, šok i neverica. Desio se crni labud. Sada sam u grupnim razgovorima sa drugim žrtvama i tražimo advokate.“
Boris trenutno ima samo gotovinu, koja bi mu sa ušteđevinom trajala nedelju dana, ali bez nje samo tri dana. Morao je da odloži planirane kupovine kako bi opremio stan i novi laptop.
Pokušava da prebaci novac iz Rusije putem kriptovaluta, ali upozorava na rizike, jer su nekim njegovim prijateljima zbog takvih transakcija blokirani računi u ruskim bankama.
Olga živi u Srbiji od 2023. godine, gde je sa svojim partnerima osnovala kompaniju. Račune u Alti su koristili za primanje uplata klijenata, plaćanje poreza, kirije, plata zaposlenima i naknada spoljnim saradnicima.
Vest o zatvaranju banke dobila je ujutru 31. oktobra.
„U početku sam se uplašila kada sam pomislila koliko će nam energije biti potrebno za još jednu rundu birokratije.“
U njihovom slučaju, situacija nije toliko kritična jer su već izvršili sva plaćanja za ovaj mesec, a na poslovnom računu je ostao samo mali iznos. Planira da što pre otvori nove račune za kompaniju i sebe i zatraži povraćaj novca.
Tri glavna zahteva
Apolinarija, direktorka fondacije za ljudska prava Sloboda i zakon, godinama živi u Srbiji i pomaže ruskim građanima čiji je novac zamrznut u Alti. Ona kaže da su neki izgubili pristup desetinama ili stotinama hiljada evra – novcu od prodaje stanova i automobila u Rusiji ili životnoj ušteđevini.
Ona navodi primer porodice koja je imala 180.000 evra u banci, a trebalo je da kupi stan sledeće nedelje.
„To je sve što ste dobili u životu – prodali ste stan, prodali ste automobil, a sada ni ne znate kada ćete dobiti svoj novac.“
On pripisuje odgovornost za situaciju bivšoj vladi Aleksandra Vučića. Veruje da je banka možda korišćena za korupciju, iznudu i pranje novca, dok nova vlada nije vodila računa o ruskim klijentima.
Apolinarija poziva ljude da ne paniče i ne donose ishitrene odluke. Zajedno sa advokatima priprema obraćanje Narodnoj banci Srbije i najavljuje peticiju upućenu novoj vladi, Ministarstvu finansija, studentima i drugim institucijama.
Imaju tri glavna zahteva: utvrđivanje tačnih rokova za vraćanje zamrznutog novca, jasna uputstva o postupku vraćanja sredstava za fizička lica i preduzetnike koji nisu državljani Srbije i hitno omogućavanje ruskim državljanima da otvore račune u drugim srpskim bankama.
Kurir.rs/Jutarnji list/Meduza
