Slušaj vest

Nekada su ozbiljni sajber napadi zahtevali vreme, znanje i značajne resurse. Danas je veštačka inteligencija promenila ekonomiju sajber kriminala - ono što je ranije trajalo danima može da se automatizuje, prilagodi i pokrene gotovo trenutno. 

“Industrijalizacija prevare" nije samo efektna fraza. Ona opisuje način na koji danas funkcionišu organizovane kriminalne grupe - sa jasnom podelom uloga, specijalizovanim alatima i procesima koji se neprekidno unapređuju. Veštačka inteligencija omogućava im da automatizuju fišing kampanje, za svega nekoliko sekundi kreiraju uverljive deepfake sadržaje, generišu sintetičke identitete i svoje metode prilagođavaju gotovo u hodu. 

Suštinska promena nije samo u tome što napada ima više, već što su oni postali jeftiniji, brži i lakši za ponavljanje. 

Zašto se ovo tiče i Srbije

Srbija se na Nacionalnom indeksu sajber bezbednosti (NCSI) nalazi na 40. mestu u svetu, sa ocenom 80,83 - što odražava postojeći nivo razvijenosti sistema sajber bezbednosti. Ipak, kao i druga tržišta, suočava se sa potrebom stalnog prilagođavanja novim oblicima digitalnih pretnji. Podaci ukazuju na rast broja evidentiranih sajber incidenata u poslednjih pet godina, dok posebnu pažnju zahtevaju mala i srednja preduzeća, koja često imaju ograničene resurse za razvoj kompleksnih sistema zaštite.

Ovaj trend deo je šire globalne slike: prema podacima Cybersecurity Ventures, sajber kriminal je prošle godine prouzrokovao procenjene gubitke od 10,5 biliona dolara širom sveta. Kada bi se posmatrao kao ekonomija, sajber kriminal bi predstavljao treću najveću ekonomiju na svetu, iza Sjedinjenih Američkih Država i Kine.

Kada se odluke donose u milisekundama

U okruženju u kojem se prevare odvijaju sve brže, klasični modeli zaštite više nisu dovoljni. Potreban je pristup koji povezuje sajber bezbednost, sprečavanje prevara, proveru identiteta i obradu transakcija kako bi se rizik procenio u realnom vremenu.

Ključno je razumeti da napad gotovo nikada ne počinje samom prevarom. Pre nego što, na primer, novac krene sa računa, njemu obično prethode ukradeni pristupni podaci, fišing poruka ili lažni domen. Prepoznati te rane signale i povezati ih u celinu znači zaustaviti napad pre nego što uopšte nastane šteta.

Ali baš tu se krije i najveća slabost odbrane - nepovezanost. Timovi zaduženi za sajber bezbednost i oni koji se bore protiv prevara često rade razdvojeno, svako sa svojim delom slike. Koliko je važan pravovremen i celovit uvid u pretnje, pokazuje istraživanje koje je za Mastercard sprovela kompanija Datos Insights: čak 83% lidera finansijskih institucija nezadovoljno je time što nemaju jedinstven i pravovremen uvid u pretnje, a mnogi za napad saznaju tek kada gubici već počnu i postanu vidljivi.

Odbrana se gradi povezivanjem, ne izolacijom

Jedan od najvažnijih odgovora na savremene prevare jeste saradnja i razmena informacija. Baš kao što kriminalci povezuju svoje metode i podatke, tako i institucije moraju da povežu svoje sisteme kako bi brže uočile obrasce rizika i reagovale na vreme. 

Ovakav pristup već se primenjuje u praksi, posebno u finansijskom sektoru, gde se sajber bezbednost, upravljanje identitetom i sprečavanje prevara sve više posmatraju kao deo jedinstvenog sistema zaštite. Mastercard je u poslednjih pet godina uložio više od 11 milijardi dolara u sajber bezbednost i kontinuirano prati oko 19 miliona digitalnih entiteta, razvijajući rešenja koja povezuju podatke, veštačku inteligenciju i tehnologije za potvrdu identiteta.

Tako, na primer, SafetyNetanalizira obrasce transakcija i ponašanja na nivou mreže kako bi identifikovao potencijalno rizične aktivnosti i zaustavio one koje pojedinačni sistemi možda ne bi prepoznali. Mastercard Identitypomaže u potvrđivanju identiteta korisnika tokom različitih faza korišćenja digitalnih usluga - od kreiranja naloga do svakodnevnih transakcija. Mastercard Consumer Fraud Risk (CFR) koristi naprednu analitiku i veštačku inteligenciju za procenu rizika u realnom vremenu i prepoznavanje sumnjivih plaćanja pre nego što budu realizovana. 

Dodatni sloj zaštite pruža bihejvioralna biometrika, koja analizira uobičajene obrasce korišćenja uređaja i naloga i može da ukaže na neuobičajena odstupanja koja bi mogla signalizirati pokušaj prevare. 

Povezivanjem ovih tehnologija, procena rizika postaje dinamičan proces - odluke se donose na osnovu većeg broja signala, a ne samo jednog podatka, što omogućava bržu i precizniju reakciju na potencijalne pretnje.

Šta mogu da urade kompanije, a šta pojedinci

Tehnologija je, međutim, samo jedan deo odgovora. Otpornost se gradi i svakodnevnim navikama i odlukama – i na nivou organizacija i na nivou pojedinaca.

Kompanije i mala i srednja preduzeća mogu da:

  • povežu sisteme za sajber bezbednost, prevare i identitet umesto da rade izolovano;

  • ulažu u kontinuiranu edukaciju zaposlenih, jer većina napada i dalje traži jedan pogrešan ljudski klik;

  • uspostave praćenje i reagovanje u realnom vremenu, umesto naknadne analize;

  • razmenjuju proverene informacije o pretnjama sa partnerima i institucijama.

Pojedinci mogu da:

  • zastanu pre nego što reaguju na poruke koje stvaraju osećaj hitnosti;

  • provere identitet pošiljaoca i adresu sajta pre svakog klika;

  • nikada ne dele PIN-ove, lozinke i verifikacione kodove i koriste multifaktorsku autentifikaciju;

  • obavljaju kupovinu i plaćanja isključivo preko proverenih platformi i uključe notifikacije za transakcije.

Zajednička odgovornost

Sajber kriminal postao je brži, organizovaniji i tehnološki sofisticiraniji nego ikada ranije. Istovremeno, ista tehnologija – veštačka inteligencija, analiza podataka i povezani sistemi – pruža i nove mogućnosti za odbranu. U takvom okruženju bezbednost više nije pitanje jednog alata ili jedne institucije, već sposobnosti da se rizik prepozna na vreme i da se informacije dele brzo i odgovorno. U digitalnoj ekonomiji, u kojoj je poverenje najvrednija valuta, upravo edukacija, prevencija i saradnja postaju temelj otpornosti čitavog sistema. Više o rešenjima i savetima za bezbedno poslovanje dostupno je na https://www.mastercard.com/rs/sr.html.