Zelenilom protiv najvećeg neprijatelja zdravlja i ekonomije! Akcija "Zasadi drvo" dostigla prvi milion - Veljović: Najveću ulogu igraju građani volonteri
"Cilj je da sadimo dalje. Zasadili smo milion, a tek smo počeli"
Posle šest godina napornog rada, zajedništva i posvećenosti projekat „Zasadi drvo“, koji sada sada slobodno možemo reći predstavlja najveći pokret masovne sadnje u Srbiji došao je do zacrtanog cilja od milion posadjenih sadnica širom zemlje.Projekat „Zasadi drvo“, koji su 2019. godine pokrenule kompanije Wireless Media Group i Dm drogerie zaokružio je ovaj veliki cilj u akciji sadnje u Ivanovu kod Pančeva.
Kako je jedna ekološka akcija za nekoliko godina postala veliki "zeleni talas" za Kurir televiziju odgovorili su direktorka korporativnih poslova, komunikacije i marketinga WMG Ruža Veljović i rukovodioc Centra za cirkularnu ekonomiju, Privredne komore Srbije Siniša Mitrović.
- Ovo iskustvo se može opisati u dve reči, a to je snaga zajedništva. Tog dana su sa nama bili i dragi naši volonteri, kao i deca naših zaposlenih. Deca koja su sadila sa nama ovog petka su na početku akcije, 2019. godine, imala tri, četiri i deset godina. Snaga zajedništva je obeležila ovaj projekat od samog početka. Pojedinačno ne možemo toliko koliko možemo zajedno, a zajedno smo i došli do milionite sadnice - kaže Veljović.
Ona kaže da nije bilo lako, ali da su bili realistični i nisu dozvoljavali da ih optimizam ponese:
- Kada smo došli na tu prelepu lokaciju u Ivanovu nadomak Pančeva, a poslužilo nas je i vreme, teren nije bio nimalo lak, zahtevao je priličan rad. Onako kako je Ana Aleksić, direktorka naše medijske divizije rekla, srce mi je puno. Srce nam je svima bilo puno.
Mitrović kaže dok je ovaj projekat i dalje bio samo san, oni su verovali da moraju biti realni i da su zahtevi nemogući:
- Ovaj projekat je jedan od najvećih posleratnih projekata u celoj bivšoj Jugoslaviji kada je u pitanju sađenje drveća. Meri se sa Afrikom i Indijom, kao i Velikom Britanijom. To je u procesu deset svetskih projekata u ovom trenutku. Svaki građanin koji zasadi četiri sadnica je stvorio fabriku kiseonika za svoj životni vek, a ovaj milion je velika pouka.
On dodaje da se volonterski rad vratio na čin patriotskog, časnog činjenja, a kaže i da su pokazali šta znači produžena odgovornost kompanije, pa i odgovornost prema lokalnoj zajednici i donatorstvu:
- Vratili smo sve te vrednosti. Sinergija lokalne uprave i javnog preduzeća je pokazala novu inkluziju koja je bitna. U ovoj akciji svi dobijaju, a najviše je dobio vazduh Srbije, dobili smo novi odgovor na klimatske promene i otpornost lokalnih reala. Ovaj projekat bi mogao da dobije novu dimenziju u narednim godinama, pa da se cifra popne na 10 miliona. Idemo korak napred jer je važno da iz ovog projekta bude dosta procesa da naučna zajednica analizira. Moramo da izmerimo benefit ovog projekta na klimatske promene u Srbiji.
Veljović kaže da im je cilj od 50 hiljada sadnica u prvom ciklusu delovao nedostižno, ali su se ipak odlučili da krenu u projekat:
- Ta prva sadnja u Boljevcu kada smo zasadili 50 hiljada sadnica u jednom danu nas je ohrabrila da nastavimo dalje. Ovo je krenula kao inicijativa za zaštitu životne sredine uz pomoć partnera, mi smo imali ideju da ovo pokrenemo ali nismo ni znali da će postati platforma u kojoj će najveću ulogu igrati građani volonteri. Oko 1500 volontera je do sada sadilo sa nama, mi smo razbili mit o volonterizmu, dali smo mu novu konotaciju da dobrobit koju činite se sutra pretvara u šume i daje značaj svemu.
Ona ističe i da su deci od malih nogu usadili svest, pa podseća da su preko 10.000 sadnica poslali školama, gde su đaci prvaci u dvorištima sadili svoju sadnicu.
- Cilj je da sadimo dalje. Zasadili smo milion, a tek smo počeli - kaže Veljović.
Mitrović kaže da postoji klimatski stres koji ulazi u kompanije, a pogađa prirodu i okruženje ljudi:
- Ako imate hazard čoveka koji je motivisan time da seče drveće, onda dolazi do velikih suša, poplava i uragana koji nisu bili predviđeni za ove prostore. U takvom klimatskom stresu, moramo biti svesni da nam to povećava troškove života. Ako želimo da kvantifikujemo koliki će biti benefit ove akcije za zdravlje i vazduh, uveren sam da će i ovo leto imati rizične pozicije i mesta koja će ostati bez vode.
On kaže da su klimatske promene najveći rizik po ekonomiju, ali i po zdravlje ljudi.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs
PORASLA PROSEČNA PENZIJA U SRBIJI! Oglasio se i PIO fond povodom ovoga, evo koliko sada tačno iznosi