Skrining raka pluća popravlja sumornu statistiku: Ako se otkrije na vreme nije smrtna presuda, kaže dr Stojanović
Rak pluća je vodeći uzrok oboljevanja i smrtnosti od karcinoma u Srbiji i svetu. Svake godine u Srbiji se dijagnostikuje više od 7.000 slučajeva, a oko 5.000 ljudi izgubi život zbog ove bolesti. To znači da se dnevno kod 19 osoba otkrije rak pluća, dok njih 13 svakodnevno izgubi bitku sa ovom bolešću.
Zbog ovako visoke stope smrtnosti, Srbija je na drugom mestu u Evropi po broju smrtnih ishoda od raka pluća.
O tome koliko skrining može pomoći u ranom otkrivanju ove maligne bolesti, razgovarali smo sa prim. dr sci. med Goranom Stojanovićem, specijalistom pneumoftiziologije, rukovodiocem Klinike za pulmološku onkologiju i šefom Kabineta za bronhološku dijagnostiku Instituta za plućne bolesti Vojvodine.
- Do kraja 2024. obrađeni su podaci skrininga za Vojvodinu. U tri grada Vojvodine ukupno je do kraja 2024. godine urađeno 12.511 niskodoznih skenera. Broj pacijenata koji su uradili prvi put niskodozni skener, a samim tim i broj ispitanika koji su se javili na pregled iznosio je 7.479. Ponovljenih pregleda je bilo 5.032. Ukupan broj dokazanih karcinoma pluća iznosio je 157 odnosno 2,1 odsto. Taj procenat se značajno ne menja i taj procenat je u svetskim standardima gde se radi skrining za karcinom pluća.
Ono što je karakretistično je da se više žena javilo na skrining i da je otkriveno i nekoliko maligniteta koji nisu karcinomi pluća, tj. bili su metastatske bolesti drugih regija, istakao je dr Stojanović.
Zahvaljujući skriningu u ranom stadijumu otkriveno mnogo više pacijenata
60 odsto karcinoma je otkriveno u I i II stadijumu bolesti pluća kada je bolest izlečiva i kada je petogodišnje preživljavanje kod više od 50 odsto pacijenata. Još 13 odsto karcinoma je otkriveno u IIIA stadijumu kada je bolest potencijalno resektabilna (tumor je moguće hirurški ukloniti) i kada se takođe može govoriti o izlečenju, ističe dr Stojanović, i dodaje:
- Još uvek nemamo petogodišnju analizu skrininga i ne znamo da li postoji pad stope mortaliteta što je i glavni cilj projekta i lečenja karcinoma pluća. Odziv ispitanika i dalje nije na zadovoljavajućem nivou jer ovo i dalje nije nacionalni program.
Inače, u Vojvodini skrining za rak pluća sprovodi se kao pilot projekat još od septembra 2020. godine. Projekat za rano otkrivanje odnosno skrining za karcinom pluća započeo je u Beogradu u novembru 2024, a od kraja februara i u Kragujevcu.
- Nažalost još uvek nemamo program za rano otkrivanje karcinoma pluća na jugu i jugoistoku Srbije i još uvek nemamo nacionalni program za borbu protiv malignih bolesti, a samim tim nacionalni skrining program se ne može planirati jer je potrebno da sekundarna prevencija i skrining bude deo nacionalnog plana za borbu protiv malignih bolesti.
Zahvaljujući skriningu u ranom stadijumu otkriveno je mnogo više pacijenata nego što je bilo ranije.
- Pomaci od kada je počeo skrining su što smo na taj način omogućili da se operešu ljudi, i da onda govorimo o najboljem vidu lečenja, odnosno o hirurgiji. Mislim da se sada na prvom mestu primarna zdravstvena zaštita, odakle nam dolaze ispitanici, mnogo više angažovala nego ranije i na taj način mislimo da ćemo samim tim i poboljšati preživljavanje jer je u tom ranom stadijumu petogodišnje preživljavanje mnogo bolje nego u kasnijim stadijumima - ističe naš sagovornik.
Rizična grupa pacijenata nisu samo pušači
Pušači su svakako najrizičnija grupa ljudi koja bi trebalo da bude pregledana, međutim, još nekoliko kategorija pacijenata bi trebalo da se javi na skrining.
- Ne smemo zaboraviti da i bivši pušači spadaju u rizičnu grupu. Nasleđe je takođe jedan bitan faktor. Naravno, svi mi nasleđujemo gene koji su odgovorni za bolest, a da li će se ona razviti zavisi od načina života. Zatim, to su ljudi koji su izloženi štetnim materijama, naročito jer se sada sve više i više priča o aerozagređenju kao jednom od glavnih faktora za nastanak karcinoma. U rizičnu kategoriju spadaju i ljudi koji rade u industrijama boja i lakova, naftnoj industriji, gde je izražena prašina. Dakle, to su sve te rizične kategorije ljudi koji bi trebalo da se jave lekaru i na ovaj skrining. U Vojvodini su u grupe za skrining uvršteni i oni koji su u prethodnih 10 godina prestali da puše, a prethodno su bili dugogodišnji pušači - kaže dr Stojanović.
Potrebna je terapija za mikrocelularni karcinom
Od trenutka kada se pacijenti jave na skrining do momenta kada se odredi terapija, ne sme proći više od 30 dana.
- Uglavnom su to pacijenti koji idu na hirurgiju, ali ima i pacijenata koji su bili u trećem B i četvrtom stadijumu koji na žalost nisu mogli da dobiju hirurško lečenje. Kada se uradi niskodozni skener i postoji velika sumnja da se radi o karcinomu pluća onda se radi i CT grudnog koša sa kontrastom, bronhoskopija. Zatim da se uključe i grudni hirurzi - objašnjava dr Stojanović.
Napredak se uočava i na polju lečenja i terapija.
- Od prošle godine imamo inovativne lekove, imunoterapiju, ciljanu biološku terapiju, ono što smo čekali godinama za karcinom pluća, naročito za nemikrocelularni, i sada smo sa ovim pokrili veliku grupu ljudi koji ne mogu biti operisani. Ostao je nažalost jedan mali procenat ljudi koji imaju mikrocelularni karcinom za koji nemamo za sada odobrenu inovativnu terapiju, ali nadamo se da će i na tom polju zaživeti inovativne terapije. Ono što treba napomenuti jesu kliničke studije koje su veoma bitne jer na taj način dobijamo neke inovativne lekove koji su od značaja za lečenje ove bolesti.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Kako se postavlja dijagnoza raka pluća? Doktorka objašnjava koji su koraci ključni u otkrivanju bolesti koja u Srbiji godišnje odnese 5.000 života
KINA PROMOVIŠE SOPSTVENI PLATNI SISTEM: Lokalna valuta na prvom mestu, trgovinski rat sa SAD uzeo maha