Papir umesto plastike: kada će Srbija konačno promeniti navike?
Poznato je da svako srpsko domaćinstvo ima u ostavi plasticnu kesu u kojoj su spakovane druge plastične kese. Zato su mnogi, kada je 2020. godine u Beogradu stupila na snagu zabrana besplatnih plastičnih kesa u prodavnicama, to doživeli kao simboličan potez.
Pet godina kasnije, postaje jasno da je upravo ta zabrana otvorila vrata promenama koje su postale deo naše svakodnevice. Iako smo još uvek daleko od potpunog prelaska na papirnu ambalažu, građani se sve češće opredeljuju za papirne kese i pamučne torbe.
Ovo što se dešava kod nas deo je mnogo šire priče. U svetu je papirna ambalaža u velikoj ekspanziji – globalno tržište papirnih kesa dostiglo je vrednost od 6,5 milijardi dolara 2024. godine, sa projekcijom rasta na 10,44 milijarde do 2035. Više od 94 zemlje uvelo je mere zabrane ili ograničenja plastičnih kesa, a Bangladeš je bio pionir sa potpunom zabranom još 2002. godine.
Srbija se ovoj grupi pridružila donekle kasnije. Naplata plastičnih kesa i širenje svesti o reciklaži utiču na promenu ponašanja. U prodavnicama se papirna ambalaža sve češće nudi kao podrazumevana opcija, dok se plastične kese naplaćuju ili su potpuno povučene iz upotrebe. Prvi među trgovinskim lancima koji su se odlučili na ovaj korak bio je Aman, a usledili su i drugi, dok mali proizvođači i lokalni brendovi širom zemlje nude papirne kese za hleb, kokice, kafu, poklone – ne samo iz obaveze, već sve češće kao deo svoje poslovne filozofije.
Zahvaljujući inovacijama u nauci o materijalima, savremene papirne kese više nisu lako sklone cepanju i izašle su iz okvira ograničene upotrebljivosti. Ovakvi proboji kompanija koje se bave proizvodnjom papirne ambalaže su možda i najzaslužniji za prihvatanje papira kao alternative plastici. Danas se takva ambalaža izrađuje od celuloze iz održivo uzgajanih šuma, uz korišćenje recikliranog papira. Neke alternative imaju biorazgradive prevlake koje ih čine otpornijim na vlagu, a i dalje se razgrađuju u prirodi za 6 do 12 nedelja.
U svetu, ali i kod nas, društveno odgovorne kompanija eksperimentišu sa papirnim bocama za sokove, posudama za deterdžente, pa i inovativnim rešenjima za višekratnu upotrebu. Tako papirna ambalaža postaje ne samo ekološka, već i praktična i vizuelno privlačna – što je na današnjem tržištu jedno od presudnih merila.
Papirne kese danas nisu samo praktična ambalaža, već i simbol promene, znak lične odgovornosti i dokaz da male, svakodnevne odluke mogu voditi ka dugoročnim rezultatima. Iako Srbija još uvek nije u potpunosti prešla na papir, pravac je jasan – svaka odluka da se izabere održivija opcija doprinosi zelenijoj budućnosti.