Slušaj vest

Da li ste znali da kroz spoljne zidove tokom zime može da se izgubi i do 40% toplote? Upravo zato fasadna izolacija predstavlja jedno od najboljih rešenja za veću energetsku efikasnost, prijatniji boravak u domu i manje račune za grejanje. Međutim, mnogi i nakon ulaganja u izolaciju i dalje imaju problem sa hladnim zidovima, vlagom i buđi. Razlog najčešće nije loš materijal, već greške tokom izvođenja radova.

Fasaderi koji svakodnevno rade demit fasade izdvojili su najčešće propuste koji dovode do toplotnih mostova, kondenzacije i propadanja zidova.

Pretanka fasadna izolacija

Jedna od najčešćih grešaka jeste korišćenje stiropora debljine 5 cm, poznatog kao "fasadna petica". Iako je nekada bio standard, danas ta debljina više nije dovoljna za klimatske uslove u Srbiji.

Savremeni standardi preporučuju izolaciju debljine između 10 i 15 cm, dok se za naše uslove optimalnim smatra 12 cm. Tanja izolacija dovodi do većih gubitaka toplote, hladnih zidova, kondenzacije i pojave buđi, ali i viših računa za grejanje.

Nepravilno lepljenje stiropora

Način nanošenja lepka direktno utiče na kvalitet izolacije. Česta greška je lepljenje samo u nekoliko tačaka po sredini ploče, zbog čega između zida i izolacije ostaju vazdušni džepovi. To može izazvati pucanje fasade i stvaranje toplotnih mostova.

Stručnjaci savetuju da se lepak nanosi po obodu ploče i po sredini, kako bi izolacija pravilno prijanjala uz zid bez praznina.

Nedovoljno tiplova

Tiple služe da mehanički učvrste izolaciju za zid i spreče pomeranje ploča. Kada se štedi na tiplovima, posebno na uglovima objekta gde su udari vetra najjači, može doći do odvajanja izolacije od fasade.

Najčešće se postavlja između šest i osam tiplova po kvadratnom metru, dok je na uglovima potrebno i više.

Loši spojevi oko prozora i balkona

Najveći problemi često nastaju na spojevima oko prozora, vrata, balkona i roletni. Ako ti delovi nisu pravilno izolovani i zaptiveni, dolazi do prodora hladnog vazduha i stvaranja kondenzacije.

Posebno su problematične neizolovane špaletne oko prozora, jer upravo na tim hladnim površinama najčešće nastaje buđ. Takođe, neizolovane kutije za roletne predstavljaju mesto kroz koje hladan vazduh lako ulazi u objekat, piše Daibau.

Stručnjaci upozoravaju da čak i mali prekid u kontinuitetu izolacije može značajno smanjiti efikasnost celog sistema.

Loša završna obrada fasade

Završni sloj fasade nema samo estetsku ulogu, već štiti izolaciju od vlage, UV zračenja i temperaturnih promena. Ako nije pravilno izveden, vlaga može prodreti u sistem i izazvati pucanje fasade, razvoj mahovine i propadanje izolacije.

Kao najbolje rešenje izdvajaju se silikonske fasadne boje, jer su otpornije na vlagu, sunce i prljanje, ali su skuplje oko 20% u odnosu na druge vrste premaza.

Problem nastaje i kada se radovi izvode po jakom suncu ili vetru, jer se malter tada prebrzo suši i dolazi do stvaranja sitnih pukotina kroz koje prodire vlaga.

Zaključak stručnjaka je da kvalitet fasade ne zavisi samo od materijala, već pre svega od pravilne ugradnje. Zato je važno angažovati iskusne majstore koji će stručno izvesti svaki sloj fasadnog sistema.

Biznis Kurir