Slušaj vest

Podstaknuta sve većom zabrinutošću investitora zbog fiskalnog deficita Sjedinjenih Američkih Država, što je ponovo učinilo plemeniti metal atraktivnim utočištem za kapital.

Cena zlata je od početka godine porasla za više od četvrtine i sada je oko 200 dolara ispod istorijskog maksimuma postignutog prošlog meseca. Uspon zlata podstaknut je posledicama trgovinskog rata koji su predvodile SAD, što je pojačalo potražnju za sigurnom imovinom, a u novije vreme i sve izraženijim fiskalnim problemima. Centralne banke širom sveta takođe nastavljaju da kupuju zlato kako bi diverzifikovale devizne rezerve.

- Zlato će verovatno u kratkom roku ostati u uskom rasponu - rekao je Justin Lin, analitičar u kompaniji Global X ETFs.

- Međutim, geopolitičke tenzije koje ne jenjavaju i rastuće zabrinutosti zbog fiskalnih izgleda SAD i dalje pružaju osnovu za podršku ceni.

U SAD je iznos izdatih državnih obveznica porastao sa 4,5 biliona dolara u 2007. na skoro 30 biliona danas, dok je udeo javnog duga u bruto domaćem proizvodu porastao sa oko 35 odsto na čak 100 odsto, pokazuju podaci Kongresne budžetske kancelarije.

Prinosi na američke desetogodišnje obveznice porasli su ove nedelje i premašili 4,5 odsto. U ranijim periodima, takav pomak predstavljao bi ozbiljan pritisak na cenu zlata, s obzirom na to da ovaj metal ne donosi kamatu, a cene zlata i prinosi obično se kreću u suprotnim smerovima. Ta veza sada je znatno oslabila.

Zlatom se jutros u Singapuru u 9.10 časova trgovalo za 0,3 odsto više, po ceni od 3.304,81 dolara za uncu, nakon što je dan ranije zaključilo sa padom od 0,6 odsto. Bloomberg Dollar Spot Index ostao je nepromenjen i na putu je da zabeleži nedeljni gubitak. Srebro, paladijum i platina takođe su u plusu ove nedelje, pri čemu je platina skočila skoro 10 odsto i dostigla najviši nivo u poslednjih godinu dana.

biznis.kurir.rs/bloomberg adria